Samo u mjesec dana, u prosincu u odnosu na studeni, povrće poskupjelo za čak 4,4 posto, voće za 3,3 posto, riba i plodovi mora za 3,1 posto…
I u posljednjem mjesecu prošle godine inflacija je u Hrvatskoj nastavila ubrzavati, pa su u prosincu prošle godine u prosjeku, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene bile 5,5 posto veće nego godinu dana ranije.
Prosinačka inflacija tako je najveća od listopada 2008. godine, odnosno u posljednjih 13 godina, i sve što se trenutno događa sugerira da će se trend nastaviti i u sljedećoj godini. U odnosu na studeni 2021. godine, i u prosincu su najviše rasle cijene hrane, u prosjeku za čak 1,3 posto.
U prvoj polovini godine najviše su rasle cijene prijevoza kao posljedica povećanja cijena naftnih derivata, ali pred kraj godine najveće stope bilježe cijene hrane i pitanje je kad će se u ovoj godini taj trend zaustaviti.
Uz to, i među prehrambenim proizvodima postoji velika razlika u povećanju cijena.
Tako je samo u mjesec dana, u prosincu u odnosu na studeni, povrće poskupjelo za čak 4,4 posto, voće za 3,3 posto, riba i plodovi mora za 3,1 posto, dok su cijene kruha i žitarica veće za 1,5 posto, a cijene mesa za 0,6 posto.
Uza sve ovo, građane već početkom travnja očekuju nove više cijene plina i struje.
Duhan i alkohol
Na to da su od sredine godine pojačani inflatorni pritisci na cijene hrane upozoravaju i analitičari Raiffeisen banke, koji ističu da su razlozi za to globalni čimbenici, ali i ovogodišnji vremenski uvjeti u Hrvatskoj.
– Cijene hrane koje čine gotovo četvrtinu potrošačke košarice porasle su za 1,3 posto u odnosu na studeni, odnosno 8,1 posto na godišnjoj razini. Očekivano, rast cijena energenata (prije svega goriva), uz rast od 0,2 posto mjesečno zabilježio je dvoznamenkastu godišnju promjenu od 22,5 posto, podsjećaju iz RBA.
Rezultat je inflacija u cijeloj godini od 2,6 posto, a u tom izračunu čak polovina rasta cijena dolazi od rasta cijena energije, a oko 13 posto je posljedica rasta trošarina na duhan i alkoholna pića.
– Probuđena inflacija kod cijena hrane pridonijela je u prosjeku tijekom 2021. rastu cijena s 11,6 posto. Čini se da do sada povećanje sirovina na svjetskom tržištu, kao i utjecaj poremećaja u globalnim opskrbnim lancima, nisu odigrali značajnu ulogu u godišnjem rastu potrošačkih cijena.
Naime, industrijski proizvodi (bez hrane i energije) su u istom, kumulativnom razdoblju porasli za samo 0,6 posto uz doprinos ukupnom rastu potrošačkih cijena za oko 6,6 posto, ističu iz RBA.
Oni zaključuju i da sadašnje stanje ne odražava uobičajeni obrazac kretanja (prije COVID-19) i uglavnom je generirano inflacijom na strani ponude, pa i monetarna politika u Hrvatskoj ima ograničene instrumente za reakciju protiv inflacije troškova te se dio inflatornih pritisaka pokušava obuzdati administrativnim ograničenjem cijena goriva, što smo vidjeli tijekom listopada i studenog, navode iz RBA.
Stabilni tečaj
O tome da bi bilo kakva reakcija HNB-a kad je tečaj u pitanju stvorila dodatne probleme, jučer je govorio i guverner Boris Vujčić, ističući da bi deprecijacija kune značila probleme za sve sektore, i građane i državu i gospodarstvo, koji imaju ukupan dug od 500 milijuna kuna, vezan uz euro, pa bi pad kune značio povećanje tog duga. S druge strane, domaćim izvoznicima sigurno ne bi odgovaralo jačanje kune.
Iz RBA procjenjuju da će inflatorne pritiske i dalje stvarati baš ograničenje na strani ponude, odnosno pritisci na cijene energije i hrane i poremećaji u opskrbnom lancu, ali i dalje smatraju da su pritisci na rast cijena uglavnom prolaznog karaktera, ali ne isključuju mogućnosti uzlaznih rizika zbog neizvjesnosti u pogledu trajanja normalizacije cijena energije, odnosno opskrbnog lanca.
– Vrhunac inflatornih pritisaka očekujemo u prvom tromjesečju, dok bi se uz pretpostavku normalizacije globalnih lanaca opskrbe isti trebali smiriti u drugoj polovici godine.
Treće tromjesečje 2022. donijet će smirivanje praćeno usporavanjem kako se približavamo kraju godine. Međutim, čak niti ovakva kretanja neće biti dovoljna da stopu inflacije u 2022. stavi ispod prosjeka 2021.
U 2022. očekujemo prosječnu stopu rasta potrošačkih cijena od 3,1 posto uz naglašen uzlazni rizik, upozoravaju iz RBA.
Rast plaća
Veću stopu inflacije od te procjene očekuju i u Vladi i u HNB-u, a ministar financija Zdravko Marić jučer je kazao da se očekuje da će, nakon nekoliko mjeseci s višim stopama, doći do određenog »ispuhivanja« tog rasta.
Ponovio je da Vlada, kad je u pitanju rast cijena struje i plina, neće sjediti prekriženih ruku te da na raspolaganju ima alate koje će staviti u funkciju te time, što je više moguće, zaštititi građane i gospodarstva od rasta cijena.
No, ministar je izbjegao odgovoriti na pitanje hoće li, s obzirom na to da se u ovoj godini očekuje veća stopa inflacije nego u prošloj, Vlada odlučiti dio inflatornih prihoda koje ima zbog rasta cijena podijeliti sa zaposlenicima, odnosno hoće li doći do rasta plaća.
Uz napomenu da inflacija kratkoročno podiže proračunske prihode, Marić je poručio da to povećanje sigurno nije ono koje ga veseli, jer inflacija, čak i kad nosi više prihoda proračunu, nije dobra vijest.
Dug period stabilnosti
Posljednji put Hrvatska je inflaciju iznad 2,5 posto imala 2012. godine, s time da je ona od 2014. godine stalno bila niža od dva posto.
U tom periodu inflacija se kretala bliže jedan posto, a u dvije godine, 2019. i 2020., koje su prethodile buđenju inflacije, rast potrošačkih cijena bio je ispod jedan posto.
Tako je u 2020. godini prosječna inflacija u Hrvatskoj bila 0,1 posto, što nije neočekivano s obzirom na pandemiju, dok je godinu dana ranije bila 0,8 posto.
Gs Press / novilist.hr
