Detaljan izvještaj o tome kako se Hrvatska nosi sa sprečavanjem pranja novca i financiranja terorizma, koji je izradio posebni odbor Vijeća Europe (Moneyval), objavljen početkom veljače, često naglašava jednu poruku: država bi, u skladu sa svojim profilom rizika, među prioritete trebala uvrstiti identifikaciju, istragu i procesuiranje pranja novca.
Slučajeva je, naime, jako malo, a to odboru Moneyval ne djeluje kao odraz realnosti. Većina istraga pokreće se na osnovi obavijesti Ureda za sprečavanje pranja novca, koji djeluje pri Ministarstvu financija, ali omjer između izdanih upozorenja i pokrenutih istraga je nizak. Primjećuju da hrvatska tijela kaznenog progona imaju široke zakonske ovlasti, no uglavnom se fokusiraju na tzv. predikatna kaznena djela (ona kojima je ostvaren nezakonit primitak, poput korupcije, prijevare i krijumčarenja droge), a ti procesi rijetko vode daljnjim istragama i procesima za pranje novca.
Popratna tablica za razdoblje od 2015. do 2020. godine kaže da je ukupno bilo pokrenuto 48 istraga za pranje novca, a za 41 slučaj je podignuta optužnica. Pravomoćne presude su bile u 20 slučajeva u tom razdoblju, za 26 fizičkih osoba i jednu pravnu, a kazne su često uvjetne. Podaci se odnose kako na slučajeve pokrenute vezano uz aktivnost Ureda za sprečavanje pranja novca tako i za one koji dolaze iz drugih izvora.
U policiji i tužiteljstvu ocjenjuju da su zadovoljni informacijama koja im pruža taj specijalizirani ured, pišu izvjestitelji Moneyvala, ali primjećuju da statistika to ne potvrđuje. U spomenutom razdoblju Ured je izdao 1196 obavijesti o slučajevima pranja novca (najviše izvještaja o sumnjivim transakcijama dolazi im od banaka), a u istragama ih je iskorišteno samo 66 ili oko pet posto. Dodaju također kako je u istom razdoblju znatno porastao broj predistraga PNUSKOK-a o pranju novca, a to tumače povećanjem slučajeva koji su došli iz drugih izvora, poput operativnih izvještaja, izjava, izvještaja o kaznenim djelima ili iniciranih zahtjevima DORH-a, drugih jedinica policije, Interpola, Europola i drugih.
Nužna edukacija
Stručnjaci VE-a konstatiraju da je razlog takve statistike što u hrvatskoj istražnoj i sudskoj praksi vlada jako ograničeno razumijevanje toga kaznenog djela, što nije u skladu s međunarodnom praksom, a to se odnosi i na Vrhovni sud. Preporučuju im edukaciju te, naravno, usklađivanje s najboljim praksama. Čini se, također, da nadležni ne shvaćaju najbolje ni fenomen financiranja terorizma te kako različite legalne i ilegalne aktivnosti mogu biti iskorištene u tu svrhu. Naime, tijela kaznenog progona provela su brojna ispitivanja, ali nisu dovela do formalnih istraga. “Dok se u nekim slučajevima to dogodilo jer nije bilo dovoljno temelja, u drugima je stvar bila u tome da elementi financiranja terorizma nisu bili uzeti u obzir”, kaže se u izvještaju.
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
NN 108/17, 39/19 na snazi od 01.01.2020.
https://www.zakon.hr/z/117/Zakon-o-sprje%C4%8Davanju-pranja-novca-i-financiranju-terorizma
Gs Press / jutarnji.hr
