Sretan Uskrs! U ime cijelog uredništva našeg portala, želimo vam sve najbolje u ovom posebnom blagdanskom razdoblju. Neka Uskrs donese radost, obnovu i nadu u vaše živote, te neka vas okruži ljubav vaših najmilijih.
U ovom blagdanskom razdoblju, želimo zahvaliti svima vama koji nas pratite, podržavate i sudjelujete u razvoju našeg portala. Vaša podrška i povjerenje potiču nas da nastavimo raditi s istim entuzijazmom i predanošću kako bismo vam pružili kvalitetne informacije, zanimljive članke i aktualne vijesti.
Neka vam ovaj Uskrs pruži priliku za obiteljsko druženje, opuštanje i uživanje u blagdanskim delicijama. Želimo vam sretan i blagoslovljen Uskrs te puno lijepih trenutaka u krugu obitelji i prijatelja.
Uskrs je najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od sredine II. stoljeća Kristovo uskrsnuće počelo se slaviti jedanput godišnje. Blagdan Uskrsa slavi se u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa).
Ne slavi se svake godine u isto vrijeme
Uskrs može biti između 22. ožujka i 25. travnja. Za razliku od Božića, koji slavimo 25. prosinca, Uskrs nije strogo vezan za datum i slavi se uvijek nedjeljom. Kroz povijest su postojale brojne prepirke oko datiranja, a razmimoilaženja su razriješena na prvom ekumenskom koncilu u Niceji 325. godine. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca – uštapa, što su računali astronomi u Aleksandriji. Od srednjeg vijeka to je pravilo pojednostavljeno: Uskrs se slavi u nedjelju poslije punog mjeseca na sam dan ili poslije ekvinocija. No to baš i nije dosljedno slijedilo crkvena pravila.
Crkva je rabila vlastite metode datiranja Uskrsa sve do 6. stoljeća, kad je preuzela aleksandrijsku metodu. Zbog razlike u upotrebi gregorijanskog i julijanskog kalendara zapadne i istočne crkve imaju različite datume proslave Uskrsa, a koji se ponekad i poklope.
Kako se slavi diljem Hrvatske?
Za slavlje Uskrsa razvili su se brojni običaji poput vazmenog bdjenja, uskrsnih krijesova, bojanja pisanica, odlaska na uskrsnu misu i pjevanja uskrsnih pjesama.
Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači te njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa dio su pučkih uskrsnih običaja.
U kajkavskoj Hrvatskoj poznati su bili ophodi raspetnika ili križičara, mlađih muškaraca s raspelom i bubnjem. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa ponovno je započinjao društveni život.
U sjevernim i jadranskim dijelovima Hrvatske poznata su uskrsna kola – kolanje, a u nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vuzmenki.
Na Uskrs svi prvo moraju blagovati blagoslovljenu hranu. Uskrsni ručak uvijek je obilan. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru se poslužuje i najbolja bijela riba. Prilog je uvijek obilan, a tu su još i mladi luk i hren. Prije jela u Slavoniji, obvezno je bilo prvo probati malo posvećene soli, pomoliti se uskrslom Gospodinu, pa tek onda uživati u bogatoj trpezi, piše Radio NG. Na Kvarneru se za ručak obično blaguju specijaliteti morskih plodova ili bijela riba uz vino.
U Slavoniji se obično na Uskrs ide na svečanu misu, a tko bi prvi došao kući s posvete, za njega bi se govorilo da će cijele godine biti najvrjedniji. Nezaobilazan običaj na blagdan Uskrsa nakon Svete mise i objeda je i tradicionalno tucanje jajima među djecom. Djeca se za Uskrs igraju tuckanja pisanicama, gađaju pisanice kovanicama ili pak traže sakrivene pisanice po kući ili u travi izvan kuće i sl.
Gs Press / 24sata.hr
