Najnoviji statistički podaci pokazuju da plaće rastu brže od inflacije u svim djelatnostima. No dok neke djelatnosti bilježe usporavanja rasta i sve teže prate inflaciju, kod nekih je rast dvostruko viši od stope inflacije.
Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj isplaćena u kolovozu iznosila je 1141 euro, što je za 122 eura ili 13,4 posto više u odnosu na lanjski srpanj. Kada se odbije stopa inflacije, realna prosječna plaća ojačala je na godišnjoj razini za 5,7 posto.
Medijalna plaća u srpnju je iznosila 984 eura, a dobra vijest je da je ona rasla nešto brže od ukupnog prosjeka, što ukazuje na smanjivanje jaza između najviših i najnižih plaća.
U prvih sedam mjeseci ove godine prosječna plaća je dosegnula 1126 eura, a realni rast bio je nešto sporiji nego na mjesečnoj razini te je iznosio 2,3 posto.
Glavni pokretač pozitivnog trenda u kretanju plaća je stanje na tržištu rada, i dalje obilježeno kroničnim nedostatkom radne snage. Na ubrzanje rasta utjecale su i značajne povišice izborene u javnom sektoru te ohrabrujući poslovni rezultati privatnog sektora.
Plaće u svim djelatnostima rasle su brže od inflacije, ali najveći dobitnici u nadigravanju s njom zaposleni su u državnim i javnim službama. Zahvaljujući snazi sindikata i popustljivosti Vlade, njihove su plaće u prvom dijelu godine najviše skočile.
Pritom su najbolje prošli zaposleni u zdravstvu i socijalnoj skrbi, kojima su plaće narasle čak 17,7 posto, odnosno realno 10 posto. Nakon najnovijih povišica prosječna plaća u zdravstvu dosegnula je 1488 eura, premašivši onu u prestižnom financijskom sektoru. Među istaknutim dobitnicima su i zaposleni u javnoj upravi i obrani s godišnjim rastom od 15,2 posto (realno 7,5 posto), na 1368 eura.
Ubrzan rast bilježe i plaće u nekolicini najslabije plaćenih djelatnosti, poput građevine i pomoćnih usluga. Unatoč povišicama, prosječne plaće u tim djelatnostima još uvijek su ispod tisuću eura.
S druge strane, najsporije su rasle plaće u dobrostojećim sektorima financija i IT-a. Usporavanje plaća u IT sektoru moglo se očekivati s obzirom na globalnu krizu koja je zahvatila softversku industriju. Iznenađuje zaostajanje plaća u bankarstvu i financijama s obzirom na snažan rast dobiti ovog sektora.
Nakon uvođenja zabrane rada nedjeljom došlo je do usporavanja rasta plaća u trgovini. U srpnju je prosječna plaća u maloprodaji iznosila 1032 eura, a realni rast bio je skromnih 4,6 posto. Nešto sporiji rast od prosjeka bilježi prerađivačka industrija s realnim rastom prosječne plaće od 5,3 posto.
MINIMALNA PLAĆA ZA 2023. GODINU
Minimalna plaća je najniži mjesečni bruto iznos koji se isplaćuje radniku, za 2023. godinu iznosi 700,00 eura bruto a primjenjuje se počevši od plaće za siječanj 2023.
Napominjemo kako se navedeni iznos bruto minimalne plaće odnosi na rad u punom radnom vremenu, a u isti se ne ubrajaju povećanja s osnove otežanih uvjeta rada, prekovremenog rada, noćnog rada, rada nedjeljom, rada blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Gs Press / tportal.hr
