Prije samo sto godina glavni problem hrvatskog društva bila je pothranjenost, a danas drastična promjena. Hrvati su alarmantno debela nacija, a u sve većem riziku su djeca. Čak svako treće ima previše kilograma! Kako protiv viška?

Prvo mjesto najdebljih nacija u Europi uz Maltu drži Hrvatska. Mediteranska smo zemlja, tik uz Italiju koja pak ima fit stanovnike. Oni su najmršaviji, nama sušta suprotnost!

“Teško je ljudima uspjet kupit ribu da se malo češće jede, postalo je stvarno preskupo, sve što je bilo prije hrana za siromašne sad je postalo preskupo”, kaže Riječanka Adriana Battistella.

Njezina sugrađanka Rafaela Milat kaže da Hrvati rade greške kad je o hrani riječ

“Talijani su oduvijek poznati da imaju onu svoju pauzu, a to je stanka za ručak, a mi ju nemamo. Stalno žurimo, preskačemo obroke i onda je to to”, kaže

Mediteranska, lagana kuhinja izgubila je bitku s brzom hranom dostupnom na svakom uglu. Zdrava priča mora početi u vrtiću, pa školi, bez pekarskih proizvoda, gaziranih i energetskih pića, s više aktivnosti. Idealno je 10 tisuća koraka i pet manjih obroka na dan.

“Više od trećine naše djece su prekomjerno teška ili djeca s problemom debljine. Taj problem raste. Silno je narastao u posljednjih 15-ak godina. Nekada je to bilo svako peto dijete, a danas je to svako treće”, kaže nam Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.

Problem je eskalirao pa je država donijela trogodišnji akcijski plan o čijoj se provedbi govorilo na kongresu o debljini u Opatiji.
“Neke mediteranske zemlje imaju blagi pad očekivanog trajanja života u djece, pa prema tome, ukoliko mi tome ne stanemo na kraj, a zasad nismo, djeca koja se rode 2050. godine prema izračunima živjet će tri i pol godine kraće nego djeca koja su se rodila ove godine”, kaže Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja HZJZ-a

Rješenje ne mogu ponuditi samo liječnici, to je široki društveni problem s kojim se treba boriti multisektorski, sustavno i s ekonomskog aspekta jer je debljina financijski teret za društvo, borba s njom uzima 2 posto BDP-a.

“Još uvijek se to percipira kao neki estetski nedostatak, ali da je to zdravstveni rizik koji će vam skratiti život i koji će vam pospješiti razvoj infarkta miokarda, moždanog udara, ateroskleroze općenito nego i zloćudnih bolesti, zloćudnih tumora, to naši sugrađani nisu dovoljno osvijestili”, tvrdi Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva

Cijeli sustav kada je u pitanju pošast debljine je zakazao ili debelo kasni. Stanje je alarmantno, u Hrvatskoj problem s ozbiljnim viškom kilograma ima milijun i 200 tisuća ljudi. Nekada je ubijala glad, u moderna vremena to bi mogla biti debljina.
Gs Press / net.hr