U Gospiću je danas pod predsjedanjem dr. Darka Milinovića održana je danas 22. Županijska skupština Ličko-senjske županije. Kao i svaki puta, skupština je započela Aktualnim satom. Prvo pitanje je postavio postavio Ivan Bižanović (HSU). Zanimali su ga detalji, dosezi i budući odjeci jučerašnjeg sastanka Vlade RH na kojemu su sudjelovali svi hrvatski župani. Vijećnik Bižanović je istaknuo kako će novom poreznom reformom općine i gradovi ostati bez znatnih sredstava, pa ga zanima kako će se kompenzirati eventualni financijski vakuum. Odgovarajući na ovo pitanje župan Kolić se zahvalio na pitanju vezanom uz problematiku i sastanak koji je po mnogo čemu povijesni.
– Sastanak sam doživio kao proširenu sjednicu Vlade RH na kojoj su sudjelovali svi relevantni čimbenici izvršne vlasti sa područja cijele Hrvatske. Sastanak je bio vrlo konstruktivan i na njemu se govorilo o svim onim problemima koji tište jedinice lokalne samouprave. Ministar financija g. Marić nam je govorio o poreznoj reformi i njezinu utjecaju na lokalne, odnosno regionalne proračune. Mi smo prije desetak dana imali čast biti domaćini premijera Vlade g. Plenkovića kada smo ga detaljno upoznali sa svim problemima, s brojnim projektima koje smo pripremili. Na jučerašnjem sastanku dominirao je plan Vlade RH, a to je ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske. Također se govorilo o decentralizaciji, zatim o načinima upravljanja državnom imovinom, a top teme su također bile prometna povezanost i gospodarenje otpadom. Sve su to čimbenici presudni za daljnji razvoj naše županije. Kako sam već rekao, neke od tih strateških projekata već smo iznesli premijeru, posebice izgradnju dionice Križišće-Žuta Lokva, kao i spojnicu za Senj, Otočac, Brinje… Jedan od najvećih problema svakako je nova indeksacija razvijenosti RH. Odlukom Vlade premijera Milanovića ostala su zakinuta sva područja devastirana ratom i tako su isključena iz indeksa nerazvijenosti, rekao je između ostaloga župan Kolić. Na ove se riječi nadovezao predsjednik Skupštine dr. Milinović rekavši kako je Ličko-senjska županija zbog takvih odluka bivše Vlade izgubila gotovo 70 milijuna kuna.
HDZ-ovog vijećnika Ivicu Čačića zanimalo je pojašnjenje u svezi rada županijskog Antikorupcijskog vijeća, o čemu je bilo više medijskih natpisa.
-Predsjednik toga tijela navodno duguje državi više stotina tisuća kuna, a od države dobiva poticaje. Zato vas molim da nas upoznate s nekim detaljima, pitao je vijećnik Čačić. Odgovarajući na pitanje župan Kolić je ustvrdio kako je bio na sjednici Antikorupcijskog vijeća, te da je sukladno svojim ovlastima i obvezama ustvrdio neke nepravilnosti u radu financijske službe, na što je odmah zatražio internu reviziju.
-Uvijek sam se odgovorno postavljao kada su u pitanju bilo kakve nepravilnosti. Tako će biti i ubuduće. Predsjednik vijeća g. Franić je pokušao izmanipulirati to tijelo jer je njihove ovlasti pokušao usmjeriti u neka istražna povjerenstva. Predsjednik Antikorupcijskog vijeća nije niti donio Plan rada za 2017. Iz medija sam informiran o nekim situacijama vezanim uz g. Franića, u što osobno ne bih ulazio, niti želim bilo koga prozivati. Simptomatično je da g. Franić na samoj sjednici nije želio potpisati dokument po kojem nema financijskih obveza prema državi, što su potpisali ostali članovi, istaknuo je župan Kolić. Vijećnik Čačić bio je zadovoljan odgovorom, ali se zapitao je li moralno da takva osoba bude na čelu Antikorupcijskog vijeća. Pojašnjenje ove situacije dao je predsjednik Skupštine dr. Milinović po kojemu predsjednika toga tijela bira oporba.
Oko najave izgradnje Razvojnog centra Ličko-senjske županije primjedbe su imali vijećnici oporbe definirajući taj projekt kao projekt Grada Gospića. Većinom glasova prihvaćena je i ova točka Dnevnoga reda. Svakako najzanimljiviji detalj današnje sjednice bilo je donošenje Proračuna Ličko-senjske županije za 2017. godinu. Detalje Proračuna definirala je u ime Upravnog odjela za financije Ivana Milković. Predloženi Proračun iznosi 179. 824.511,11 kn i veći je od ovogodišnjeg za cca. 3,3 milijuna kuna. Povećanje je obrazloženo s nekoliko projekata koji će se financirati iz EU fondova. Nakon podulje debate vezane uz pojedine stavke, Proračun za 2017. je izglasan sa 19 glasova za i 8 glasova protiv.
GsPress/N.Mraović
