Studeni i prosinac 1928. bili su izrazito topli. Nitko se nije nadao da će zima te godine biti tako nemilosrdna, da će trajati toliko dugo i da će borba sa snijegom trajati mjesecima.
Na ličkoj pruzi snježni su nanosi mjestimice te užasno hladne zime bili veći od 4 metara, dok je “uobičajena” visina snijega te godine iznosila 285 cm! U Gospiću je 4. veljače te godine izmjerena temperatura zraka od -36 stupnjeva. Taj rekord još uvijek nije “skinut”.
Stanovnici su iz svojih domova zbog visine snijega bili prisiljeni izlaziti kroz prozore jer je vrata bilo nemoguće otvoriti. Glavni problem tih dana je bio kako doći do ogrjeva, kao i hrane za ljude i stoku.
Na Novu godinu, 1. siječnja 1929. zapuhalo je toplo jugo na Jadranu, a potaknuti potpunim izostankom zimskog vremena, mnogi su poljoprivrednici već počeli s pripremama za radove u polju usred preuranjenog proljeća. No nitko nije slutio što će se onda dogoditi, piše Crometeo.
Prvih dana siječnja 1929. godine, Genovska se ciklona pomaknula nad Jadran, a nad Skandinavijom se razvio snažan blok visokog tlaka zraka. Ciklona se danima zadržavala nad Jadranom, a anticiklona se sa Skandinavije širila i na Rusiju što je otvorilo dotok vrlo hladnog zraka nad naše područje. U unutrašnjosti Hrvatske počeo je padati višednevni gusti snijeg.
Snježni nanosi u Lici dosezali su četiri metra. Nekoliko dana poslije sasvim je prekinut željeznički promet između Dalmacije i ostatka zemlje i Dalmacija je ušla u dvomjesečnu potpunu prometnu blokadu! Velika studen nastavila se i početkom veljače. Čak se na krajnjem jugu zemlje temperatura spuštala ispod -10°C, tako je 3. veljače u Dubrovniku izmjereno -11°C uz pucanje vodovodnih cijevi.
GsPress
