Nakon što je Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić imenovao mons. dr. Juraja Batelju promicateljem postupka za proglašenje blaženim i svetim zagrebačkog nadbiskupa dr. Alojzija kardinala Stepinca, ovaj profesor s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu s godinama je postao najveći autoritet koji je proučavao život toga blaženika. Sinoć je u dvorani POU „dr. Ante Starčević“ u Gospiću održana promocija knjige dr. Batelja pod naslovom „Rivelijeva zavjera laži: Blaženi Alojzije Stepinac i Srpska pravoslavna crkva“.
Predstavljanje ove kontroverzne i osebujne knjige priredili su Ličko-senjska županija, Grad Gospić, Gospićko-senjska biskupija i Župa Gospić. U uvodnom dijelu skup su pozdravile pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Ličko-senjske županije Martina Bublić i zamjenica gradonačelnika Grada Gospića Marta Grgurić. Obje su pozdravile knjigu koja u ruke čitatelja dolazi u vrijeme kada zajednička komisija katoličke i pravoslavne crkve treba raspravljati o kanonizaciji bl. Alojzija Stepinca, mučenika za vjeru i narod.
Biskup mons. dr. Mile Bogović ustvrdio je zbog čega u nekim krugovima postoje tolike negativne reakcije na Stepinčevu kanonizaciju.
-Najveći krimen blaženika Alojzija Stepinca krije se u činjenici da je on posvuda, pa i na onome montiranom sudskom procesu, uvijek zagovarao potrebu da Hrvati imaju svoju državu. To mu komunističke vlasti nisu oprostile. Bio je potpuno nedužan, ali su ga ipak osudili na kućni pritvor. To je njegov jedini krimen. Preporuku pape Franje da o blaženiku Stepincu razgovaraju katolička i pravoslavna crkva treba gledati u kontekstu ekumenizma i približavanja dvaju crkvi. Nije se Sveti otac okrenuo od Hrvata, niti se protivi da blaženi Stepinac postane svetac. Upravo suprotno. Ali se zato predsjednik Srbije Nikolić i njemu slični zdušno trude da bi opstale sve one izmišljotine iz vremena komunizma koje su sotonizirale blaženika Stepinca, kazao je između ostaloga biskup dr. Mile Bogović. O vremenima i okolnostima u kojima je blaženik Stepinac propovijedao svoju vjeru govorio je prof. Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću.
– O djelovanju blaženika Stepinca u II. svjetskom ratu postoji obilje dokumentarne građe. Svojim je altruizmom Stepinac spasio tisuće života Židova i Srba. Tijekom njegovog suđenja tadašnji javni tužitelj Jakov Blažević zabranio je da se na sudu pojave neki od uglednijih Srba koje bi svjedočili o činjenicama po kojima je Stepinac spasio mnoge živote. Tadašnja komunistička vlast toliko je sotonizirala Crkvu da su svećenici u Hrvatskoj nakon konca II. svjetskog rata bili uglavnom ubijani jer su im se na teret stavljali nezamislivi zločini, koje dakako nisu počinili, rekao je između ostaloga prof. Ivica Mataija. navodeći slučaj ubijenih svećenika u Gospiću.
Govoreći o knjizi autor dr. Juraj Batelja je spomenuo kako je prilikom radova na proglašenju Stepinca blaženim, a potom svetim, istražio 135 arhiva u crkvenim i svjetovnim arhivima u domovini i inozemstvu, prikupio je dokumentaciju koja sadrži preko 40 tisuća stranica. Velik dio te dokumentacije preveo je ili odobrio njihove prijevode na talijanski te je uz pomoć suradnika izradio znanstveni rad tzv. “Poziciju” od 6 tisuća stranica u 6 svezaka, na temelju koje je Kongregacija za kauze svetaca odlučivala o proglašenju blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Moderator promocije knjige bio je don Anđelko Kaćunko.
GsPress
