Europski mjesec kibernetičke sigurnosti (European Cyber Security Month) je kampanja o podizanju svijesti koja potiče kibernetičku sigurnost među građanima i organizacijama, ističući jednostavne korake koji se mogu poduzeti radi zaštite vlastitih osobnih, financijskih i poslovnih podataka.
Glavni cilj kampanje, koja je prvi put održana u listopadu 2011. godine, je podizanje svijesti, promjena ponašanja i pružanje resursa svima koji se žele zaštititi.
Europolov Europski centar za kibernetički kriminal (E3), Europska bankarska federacija i njihovi partneri javnog i privatnog sektora pripremili su kampanju osvješćivanja #CyberScams kao dio programa European Cyber Security Month.
Policijske službe svih 28 država članica Europske unije, 5 država koje nisu članice Europske unije, 24 nacionalnih bankovnih udruženja i banke te mnogo drugih dionika u borbi protiv kibernetičkog kriminala, podizat će svijest o tom fenomenu u kriminalu. Ovaj paneuropski pothvat bit će pokrenut komunikacijskom kampanjom putem kanala društvenih medija i nacionalnih policijskih službi, bankovnih udruženja i financijskih ustanova.
U sklopu IOCTA 2018 preporuka, najučinkovitija obrana od društvenog inženjeringa je obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu. Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima.
U svrhu ove kampanje proizveden je promotivni materijal na 27 jezika, dostupan je za preuzimanje na adresi public download, a uključuje informacije o sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara i kako ih izbjeći:
- CEO prijevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.
- Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.
- Krađa identiteta/krađa identiteta navođenjem lažne poveznice/lažni telefonski pozivi: varalice vas zovu, šalju tekstualnu poruku ili e-poštu i prijevarom vas navode da podijelite s njima svoje osobne, financijske ili sigurnosne informacije.
- Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.
- Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
- Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.
- Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.
Internet je postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce. Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije to toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele – vaš novac i/ili bankovne podatke.
Kao što je istaknuto u izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment (IOCTA) 2018, društveni inženjering nastavlja rasti kao pokretač mnogih kibernetičkih kaznenih djela među kojima je krađa identiteta najučestaliji oblik. Kriminalci koriste društveni inženjering kako bi postigli cijeli niz ciljeva: dobivanje vaših osobnih podataka, otimanje vaših računa, krađa vašeg identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili uvjeriti vas da nastavite bilo koju aktivnost protiv svog interesa, kao na primjer: doznačiti novac ili dijeliti osobne podatke. Jedan jedini klik može biti dovoljan kako bi ugrozio vašu cijelu organizaciju.
Pročitajte više o tome kako ostati zaštićen, na mrežnoj stranici posvećenoj kibernetičkom kriminalu #CyberScams dedicated webpage.
Slijedite kampanju #CyberScams:
MUP_RH Twitter, MUP_TV Youtube
Europol i EC3 Twitter, Facebook, Instagram, Youtube i LinkedIn
EBF Twitter, Facebook i Linkedin
