Nakon visibaba i šafrana, svoje predivne male cvjetove na škrtom suncu pokazale su i ljubičice. U hrvatskoj kulturi i narodnim vjerovanjima ljubičice su simbol skromnosti, ustrajnosti i tajne ljubavi. Ponegdje su i simbol hrabrosti, jer skromna ljubica „ima hrabrosti“ suprotstaviti se snijegu i hladnoći zime.
Dan prije Cvjetnice bere se proljetno cvijeće: ljubičice, cica-mace, drijenak, jasmin, zumbul koje se stavlja u lavor ili posudu, te se tim ubranim cvijećem u nedjeljno jutro umivaju svi ukućani.
Svi članovi obitelji umivaju se u cvijeću (prije sunca) i vjeruju da im ove biljke donose zdravlje i ljepotu “zdrav ko drinić, lipa ko fijolica, treperi i raste ko bršljan“.
U mitologijama drugih europskih naroda ljubičica također osvaja svojim mirisom i ljepotom. U grčkoj mitologiji ružni Bog Hefest pridobio naklonost Afrodite upravo pomoću ljubičica. Također je Zeus, vrhovni grčki Bog, napunio livadu ljubičicama kako bi utješio svoju ljubavnicu Io.
Na svijetu postoji 478 vrsta ljubica, a većinom im je domovina sjeverna hemisfera. Uzgojene su brojne vrste ovog jedinstvenog cvijeta, ali niti jedna nije mirisom zasjenila našu skromnu divlju ljubičicu. Stoga ih pomirišite i uljepšajte si dan fizičkim kontaktom u kojemu su uživale mnoge generacije prije nas.
Gs Press / N. Mraović