Rak polako ali sigurno postaje drugi najčešći uzrok smrti globalno, odmah iza srčanih bolesti. Neki slučajevi karcinoma su izvan naše kontrole, određeni genetskim defektima i predispozicijama koje se prenose s jedne generacije na drugu ili su potaknuti genetskim promjenama koje prolazimo tijekom svog života. No, isto tako znamo da udisanje određenih tvari, jedenje nekih namirnica i upotreba nekih vrsta plastike znatno povećava vjerojatnost nastanka smrtonosnih karcinoma, ističu znanstvenici.
Oni su analizirali brojne opsežne studije rađene proteklog desetljeća te identificirali najveće sumnjivce – 33 kancerogene stvari za koje je znanstveno dokazano da su snažno povezani s nastankom malignih procesa u tijelu, piše Business Insider.
Prema znanstvenim predviđanjima će u sljedećih 50 godina svaki treći čovjek tijekom svog života oboljeti od raka, a više od 30 posto slučajeva bolesti moglo bi se spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika, izbjegavanjem poroka poput cigareta i alkohola – ali ponajprije izbjegavanjem kancerogene hrane.
1. Šećer
Znanstvenici ističu kako konzumacija prevelikih količina šećera ne vodi samo do pretilosti i nastanka dijabetesa, već može aktivno oštetiti stanice i povećati rizik nastanka raka. Nova istraživanja pokazuju da šećer može potaknuti rast tumora u tijelu jer rak voli koristiti šećer kao gorivo. Za razliku od zdravih stanica, stanice raka mogu konvertirati svoju energiju iz glikolize bez kisika, u procesu anaerobne glikoze. “Hiperaktivna konzumacija šećera stanica karcinoma dovodi do začaranog ciklusa kontinuirane stimulacije razvoja i rasta karcinoma”, kaže Johan Thevelein, belgijski molekularni biolog nakon objavljivanja svoje studije, za koju se smatra da će dovesti do boljeg razumijevanja interakcije šećera i raka, što bi moglo pomoći u kreiranju ciljanih strategija prehrane za pacijente.
2. Procesuirana hrana
Svaka hrana koja dolazi u plastičnom omotu, industrijski je zatvorena i dizajnirana je da traje mjesecima bez kvarenja, može biti brzo rješenje za utažiti glad, no također povećava i rizik od nastanka raka.
Ovim se namirnicama kroz industrijsku proizvodnju tipično dodaju konzervansi, a najčešće je riječ o štetnim nitratima, koji im povećaju rok trajanja. Ti se aditivi kroz godine akumuliraju u tijelu te mogu nanijeti štetu na staničnoj razini te dovesti do nastanka bolesti poput raka.
3. Pušenje
Iako se duhanska industrija svojski trudila to opovrgnuti, nema sumnje da duhanski dim sadrži najmanje 70 kemikalija koje su kancerogene. Nisu izloženi samo pušači, već i oni u njihovoj neposrednoj blizini – pasivni pišali koji su izloženi pušenju kod kuće ili na poslu imaju od 20 do 30 posto veći rizik od nastanka raka pluća. Duhanski dim može uzrokovati rak pluća, ali još 16 vrsta raka, poput raka debelog crijeva ili raka dojke. Procjene upućuju na to da oni koji puše između 1 i 14 cigareta dnevno imaju osam puta veći rizik umiranja od raka pluća u odnosu na nepušače. Kod onih koji puše 25 ili više cigareta na dan taj je rizik čak 25 puta veći.
4. Sunčanje bez zaštite i solariji
Ljudi koji su počeli koristiti solarij prije 35-e godine života imaju 87 posto veću vjerojatnost obolijevanja od malignog melanoma u usporedbi s onima koji nikad nisu išli u solarij. Osim toga, ljudi koji su počeli koristiti solarij prije 35-e godine života imaju 87 posto veću vjerojatnost obolijevanja od malignog melanoma u usporedbi s onima koji nikad nisu išli u solarij. I obično sunce šteti, a najopasnije su opekline i to one nastale u ranijoj životnoj dobi, kažu znanstvenici.
5. Toksične kemikalije na poslu
Neki ljudi rade s kancerogenim kemikalijama svaki dan, a studije pokazuju da su pod najvećim rizikom oni koji rade s aluminijem, soboslikari, radnici koji rade na poslovima asfaltiranja, proizvođači gume, frizeri, kozmetički radnici koji geliraju nokte. Osim toga, studije otkrivaju da je općenito rad u noćnim smjenama nešto što povećava rizik od nastanka raka, a uzrok tome je poremećaj cirkadijalnog ritma koji regulira budnost i spavanje. To dovodi do hormonske neravnoteže u tijelu te povećava rizik kroničnih upala koje se mogu pretvoriti u rak.
6. Arsen Prirodni sastojak
Zemljine kore, u svom je anorganskom obliku iznimno toksičan. Često ga se može pronaći u kontaminiranoj pitkoj vodi, poput primjerice Bangladeša ili na sličnim mjestima gdje sustavi za navodnjavanje usjeva sadrže vodu s arsenom. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da najmanje 140 milijuna ljudi u 50 zemalja pije vodu koja sadrži visoku razinu arsena. Osim toga, arsen je jedan od najkancerogenijih sastojaka cigarete.
7. Meso s roštilja
Iako je hrana s roštilja doista ukusna, znanstvenici su otkrili da pripremanje mesa na taj način oslobađa karcinogen nazvan heterociklički aromatski amin, jer dolazi do promjene kemijske i molekularne strukture mesa.
Podaci prikupljeni od 62000 osoba u razdoblju od 9 godina pokazuju kako ispitanici koji su često konzumirali meso pečeno na roštilju ili na neki sličan način imaju 60 posto veće izglede za rak gušterače u odnosu na ispitanike koji su preferirali slabije pečeno meso ili ga uopće nisu jeli. Osim toga, crveno meso pripremljeno na ovaj način redovitom konzumacijom povećava rizik nastanka raka prostate.
8. Ugljen
Rudari ugljena desetljećima imaju višu stopu karcinoma pluća, mokraćnog mjehura te želuca. Najopasniji su poslovi na gasifikaciji ugljena te destilaciji kamenog ugljena.
9. Alkohol
Redovito konzumiranje alkohola u većim količinama može povećati rizik od razvoja nekoliko različitih vrsta raka, uključujući rak grla, jetre, dojke i debelog crijeva. Prema američkom Nacionalnom institutu za rak, “rizik od razvoja raka povećava se s količinom alkohola koju osoba popije.” Nova analiza gotovo 600 000 ljudi u 19 zemalja s visokim dohotkom utvrdila je da je konzumiranje više alkohola povezano s razvojem svih vrsta karcinoma probavnog sustava. Druga nedavna studija konzumenata alkohola u 195 zemalja širom svijeta otkrila je da je više od 25 posto smrti povezanih s alkoholom kod ljudi starijih od 50 godina zbog raka.
10. Ispušni plinovi
Radna skupina stručnjaka utvrdila je da ispušni plinovi dizelskih motora izazivaju rak pluća, a pozitivno su povezani i s povećanim rizikom od raka mokraćnog mjehur, a dizelski su ispušni plinovi premješteni iz skupine 2A (mogući kancerogeni) u skupinu 1 (tvari koje imaju definitivnu vezu s rakom). Za razliku od dizelskih, ispušni plinovi benzinskih motora za sada ostaju u skupini mogućih kancerogenih tvari.
11. Usoljena i ukiseljena hrana
Kad se dimljena hrana kuha na visokim temperaturama, od nitrata nastaju još opasniji nitriti. No, to se ne odnosi na namirnice koje kiselite ili dimite sami. Jedna od namirnica za koju je dokazano kako je kancerogena je tradicionalna kineska slana riba.
12. Rad s uljem
Kemikalije korištene za razvrstavanje i odvajanje ulja koje se mogu ispuštati u zrak i vodu uključuju benzen i formaldehid koji dokazano uzrokuju rak.
13. Prerađeno meso hrenovki, kobasica…
Kupljena slanina, burgeri, kobasice, crveno meso i mesne prerađevine predstavljaju rizik za obolijevanje od raka, a po kategoriji štetnosti ulaze u skupinu s cigaretama, alkoholom, arsenom i azbestom, upozorenje je WHO-a nastala na temelju brojnih studija. Najčešće su posljedice pretjerane konzumacija ovih prerađevina rakovi probavnog sustava – želuca, crijeva i gušterače, a stručnjaci ističu kako se studije odnose na industrijski obrađene mesne prerađevine.
14. Azbest
Izloženost značajnim koncentracijama azbesta može uzrokovati rak pluća, mezoteliom (rak pleure), azbestozu i razne druge bolesti pleure. Bolesti povezane s azbestom najčešće nastaju kod osoba koje su dugotrajno ili često izložene azbestu, posebice većim koncentracijama, što se događa kod profesionalne izloženosti. Iako je danas zabranjen, azbestni krovovi i fasade još uvijek se nalaze na brojnim privatnim kućama i zgradama, pa i javnim ustanovama poput škola i bolnica.
15. Glifosat
Česti ubojica korova, Monsantov glifosat je dokazano kancerogen, a danas je on najčešći herbicid koji se koristi u poljoprivredi diljem svijeta. Povezuje ga se s povećanim rizikom nastanka non-Hodgkinovog limfoma kod poljoprivrednika.
16. Piljevina
Radnici u pilanama i stolari koji redovno udišu piljevinu iz iz sječe i oblikovanja drva imaju veću vjerojatnost da će razviti rak sinusa i nosne šupljine od prosječne osobe.
17. Hormonska kontracepcija i estrogen
Žene koje rano dobiju prvu menstruaciju ili ranije uđu u menopauzu imaju veći rizik od raka dojke jer su izložene većim razinama estrogena i progesterona kojeg stvaraju jajnici. Također, veći rizik imaju i žene koje su koristile hormonalnu terapiju tijekom menopauze, ali i kao kontracepciju.
18. Virusi
Zaraza nekim sojevim virusa povećava rizik nastanka raka u organizmu, a to su hepatitis B i C virusi, HPV virusi, Epstein-Barr virus. Također, dokazano je da bakterija Helicobacter pylori može biti povezana s rakom želuca.
19. Obitelj
Neki se rizici raka prenose generacijski – a vjeruje se kako je to krivac za do 10 posto karcinoma. Na primjer, određene vrste raka dojke rezultat su mutacija u genima BRCA1 i BRCA2.
20. Pretilost
Dokazano povećava rizik od karcinoma dojke, debelog crijeva, rektuma, jednjaka, bubrega i gušterače.
21. Formaldehid
Već je godinama poznato da je jedan od uzročnika tumora nosne šupljine, a to konzervirajuće i dezinfekcijsko sredstvo povezuje se i s drugim brojnim oblicima raka.
22. Silikonski implantati
Ako ste mislili da su sigurni – nisu, jer umetanje stranih tijela u organizam izaziva trajne upale, pokazala je studija klinike Mayo.
23. Onečišćenje iz zraka
Smog i čestice u njemu vode do raka, a osobito je opasno udisanje čestica čađe, koje se povezuje s karcinomom pluća, jednjaka i mjehura.
24. Silicij
Silicij je prirodni mineral koji se nalazi u pijesku, kamenu i betonu. Kada građevinski radnici i rudari udahnu čestice rezanjem, piljenjem ili bušenjem u stijene, to može povećati rizik od razvoja raka pluća.
25. Zračenje
Rendgenske i gama zrake dokazano uzrokuju rak, kao i naravno UV zrake. No jedno snimanje u bolnici neće izazvati rak, jer su za to potrebne veće količine i doze zračenja, primjerice poput izloženosti radijaciji u Černobilu ili Fukushimi. Osim toga, i sam se rak često tretira zračenjem.
26. Kronična upala
Kronična upala od dugoročnih infekcija, bolesti crijeva ili pretilosti mogu oštetiti DNK neke osobe i dovesti do većeg broja karcinoma.
27. Plastika
Novi dokazi otkrivaju kako je industrija plastike godinama prikrivala dokaze o štetnosti BPA, na sličan način kako je duhanska industrija odbijala poveznicu cigareta i raka pluća. Slično je uočeno kod većine plastičnih polimernih materijala. Primjerice, za PVC studije pokazuju da postao ga pri raspadu redovito prati kancerogeni monomer, vinil-klorid koji oštećuje jetru, izaziva neurološke poremećaje, oštećenja testisa i imuniteta. Zbog otrovnih aditiva, poput ftalata, olova i kadmija.
28. GMO hrana
Brzinski rast industrije genetski modificiranih usjeva kontaminirala je našu prehranu na alarmantnoj razini. Više od 90 posto svjetskog kukuruza i soje je genetski modificirano, a o učincima istog još se raspravlja. Stručnjaci se slažu kako prije nego je GMO dodan u sastav više od 1000 namirnica nisu provedena adekvatna istraživanja o njegovom utjecaju te nitko ne zna dugoročne posljedice konzumiranja takve hrane.
29. Kokice iz mikrovalne
“U omote su dodane sintetske kemikalije, pogotovo u industriji brze hrane, koje bi trebale spriječiti da van iscure masti”, objašnjava nutricionistica Elissa Goodman. “Kokice za mikrovalnu su pune tih kemikalija, koje se, kad se zagriju, automatski šire u same kokice. One štetno djeluju na vaš endokrini sustav, a povezane su razvojem karcinoma, povišenim lošim kolesterolom, smanjenim imunitetom, bolestima štitnjače i neplodnosti.”
30. Gazirana pića
Gazirana pića nisu hrana, a previše se konzumiraju u modernoj prehrani. Jedna limenka sadrži 40 grama šećera, a sve što sadrži više od osam grama šećera smatram pretjeranim. Osim toga, umjetni zaslađivači u gaziranim pićima doprinose pretilosti i dijabetesu te se često povezuju s nastankom raka.
31. Bijelo brašno
Kad je brašno rafinirano, iz njega se uklanjaju sve nutritivne vrijednosti. Potom se izbjeljuje s plinom kako bi postao privlačniji potrošačima. Glikemijski indeks bijelog brašna je iznimno visok – što znači da povećava razinu inzulina, a ne osigurava “gorivo” tijelu. Ugljikohidrati iz njega se pretvaraju u šećere, tako da učestala konzumacija bijelog brašna koji mogu dovesti do povećane otpornosti na inzulin te su kao takvi poželjno gorivo za tumore.
32. Light proizvodi
Fat-free zvuči kao nešto dobro, jer za većinu masti predstavljaju nešto loše, no ovakve namirnice su jako nezdrave. Prehrambena industrija počela je zamjenjivati životinjske masti s nezasićenim biljnim uljima koja su dovela do povećanja potrošnje trans-masti. A kako bi to nadoknadili, proizvođači su počeli dodavati velike količine šećera, između ostalog. Drugim riječima, riskirate debljanje, dijabetes, srčane bolesti i rak.
33. Osvježivači zraka
Sladak miris u zraku često dolazi u paketu s naftalenom i formaldehidom, poznatim kancerogenima. A sadrže i niz drugih toksičnih kemikalija.
Gs Press / 24sata
Pročitajte više na: https://www.express.hr/life/snazni-dokazi-33-stvari-koje-je-znanost-povezala-s-rakom-23221 – www.express.hr
