Na Prvoj zdravstvenoj skupštini 1948. osnovan je Svjetski dan zdravlja koji se od 1950. godine redovito obilježava 7. travnja. Cilj proslave ovog dana je stvoriti svijest o određenoj zdravstvenoj temi kako bi se istaknulo prioritetno područje koje je od iznimne važnosti za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO). Ovaj dan je svake godine posvećen određenoj zdravstvenoj temi s odabranim sloganom i usredotočen na podizanje svijesti građana o tome što svaki pojedinac i društvo u cjelini mogu učiniti za voje zdravlje,a i zdravlje svoje obitelji i okoline tijekom cijele godine.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana zdravlja sa sloganom „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta za sve“ ukazuje na neravnopravnost u svijetu.
Definicija zdravlja je „stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili iznemoglosti. U duhu te definicije postoje niz činjenica i postupaka koje utječu na zdravlje, a pandemija COVID – 19 stavila je svakog pojedinca kao bitnu kariku u očuvanju ili narušavanju zdravlja.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je bolje zdravlje moguće osigurati promicanjem zdravih stilova života i smanjivanjem čimbenika rizika po ljudsko zdravlje proizašlih iz okolišnih, ekonomskih, socijalnih ili ponašajnih faktora okruženja. Jednako je važno razvijati sustav zdravstva koji pravično unapređuje zdravstvene ishode, čije usluge odgovaraju potrebama korisnika, koji je financijski održiv i pravičan te počiva na politici i praksi “neisključivanja“ (dostupan, pristupačan, učinkovit).
Uz spomenuto, važno je razvijati politiku zdravlja unutar sustava zdravstva te općenito razvijati politiku u kojoj se vodi računa o socijalnoj, ekonomskoj i okolišnoj dimenziji zdravlja.
Nejednakosti u zdravlju je važno analizirati i pratiti, ali i provoditi intervencije s ciljem pravednijeg pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama.
Ovogodišnja kampanja naglašava ustavno načelo SZO-a kako je „uživanje najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda jedno od temeljnih prava svakog čovjeka bez obzira na rasu, vjeru, političko uvjerenje, ekonomski ili socijalni status.“
Pandemija COVID-19 svjetska je zdravstvena kriza, ali najpogubnija je za prethodno već ranjive zajednice.
Tijekom aktualne COVID-19 pandemije upravo dolaze do izražaja postojeće nejednakosti u zdravlju, kako na globalnoj razini, tako i na nacionalnim i lokalnim razinama. One se očituju od uvjeta života pojedinaca ili populacijskih skupina i s time povezanih (ne)mogućnosti kvalitetnog provođenja epidemioloških mjera i zaštite od infekcije, do distribucije cjepiva.
Pravo na zdravlje, odnosno pravo na neophodna cjepiva ima iznimnu važnost i trebalo bi, u duhu svih konvencija koje se na isto odnose, biti proglašeno globalnim javnim dobrom.
Distribucija cjepiva na globalnoj razini zorno pokazuje kako nas očekuje još puno rada na pravednoj raspodjeli zdravstvenih resursa, ali i koliko je globalno zdravlje važno jer se ovakve pandemije mogu suzbiti samo ukoliko se suzbiju globalno.
Važno je osigurati da zajednice budu na prvom mjestu u procesima odlučivanja te težiti ostvarenju cilja da svi imaju uvjete za život i rad koji pogoduju dobrom zdravlju.
Pazite na svoje zdravlje. Osvijestite koliko male promjene u Vašem načinu života mijenjaju i čuvaju Vaše zdravlje.
Prenosimo i poruke Svjetske zdravstvene organizacije.
1. Pridružite se kampanji za pravedniji, zdraviji svijet
Naš je svijet neravnopravan u kojem neki ljudi mogu živjeti zdravije i imati bolji pristup zdravstvenim uslugama od drugih u potpunosti zbog uvjeta u kojima se rađaju, rastu, žive, rade i stare. To je nepravedno i moguće je spriječiti.
Pozivamo čelnike da nadgledaju zdravstvene nejednakosti i rješavaju njihove temeljne uzroke kako bi osigurali da svi imaju pristup životnim i radnim uvjetima koji pogoduju dobrom zdravlju.
Pozivamo čelnike da osiguraju da svi ljudi mogu pristupiti kvalitetnim zdravstvenim uslugama kada i gdje ih trebaju.
2. Zajedno raditi na uklanjanju nejednakosti u zdravstvu
Svi moramo igrati ulogu u isticanju i rješavanju temeljnih uzroka nejednakosti u zdravlju. Najveći ćemo utjecaj imati kada vlade i zajednice rade zajedno.
Nejednakost u zdravlju dovodi do nepotrebne patnje, bolesti koja se može izbjeći, invalidnosti i prerane smrti. Ona pogoršava postojeći nedostatak i šteti našem društvu i gospodarstvu.
3. Podržati zdravlje za sve: nitko nije siguran dok svi nisu sigurni
Pozivamo na veća ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu kako bismo postigli zdravlje za sve. COVID-19 je naglasio kako su postojeće nejednakosti već ugrožene zajednice dovele u još veći rizik. Zdravlje za sve neophodno je za suočavanje s izazovima današnjice i izgradnju otpornosti sutrašnjice. Rješavanje temeljnih uzroka nejednakosti, ulaganje u zajednice i usvajanje odgovarajućih mjera javnog zdravstva presudno su.
Hitno je potrebno zaštititi, testirati i liječiti cijelu globalnu populaciju: samo kad se to dogodi možemo zaustaviti pandemiju. Osim što osiguravamo nepristranu opskrbu cjepivima, testovima i liječenjem, moramo ojačati i zdravstvene sustave kako bismo ih isporučili. Snažna zdravstvena radna snaga i primarna zdravstvena zaštita ključni su za osiguravanje da ljudi mogu dobiti usluge kada i gdje ih trebaju, što bliže kući.
Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije radi epidemioloških smjernica ove godine nije mogao organizirati akciju obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, no stojimo Vam na raspolaganju i truditi ćemo se i dalje provoditi sve navedeno, a Vas pozivamo još jednom da pazite na svoje zdravlje, ali i zdravlje onih koji vas okružuju, Mislite na druge, odazovite se na Nacionalne preventivne programe, informirajte se i ostanite nam zdravi.
