Studija naglašava trajan utjecaj na pacijente svih dobnih skupina i poziva na dodatna istraživanja nad onima koji žive s dugim oblikom covida.
Ljudi koji su preboljeli covid-19 mogu imati značajno smanjenu inteligenciju, stoji u novoj studiji koja je objavljena u časopisu EClinicalMedicine.
Radi se o još jednom simptomu dugog oblika covida koji zahvaća tijelo i mozak čime je dodatno naglašena važnost provođenja dugoročnih studija i procjene o ozbiljnosti učinaka bolesti.
Studija koju je proveo Imperial College London proučavala je 81.337 ljudi koji su sudjelovali u internetskoj procjeni u sklopu velikog britanskog testa inteligencije. Radi se o klinički potvrđenom kognitivnom testu koji uključuje niz kratkih mozgalica i upitnik, piše IFLScience.
Od tih 81.337 ljudi, nekima je prethodno potvrđena zaraza covidom, ali nisu bili hospitalizirani, dok su drugi bili hospitalizirani s teškim oblikom bolesti. Rezultatima se htjela procijeniti njihova kognitivna sposobnost koja je zatim uspoređena s ukupnim uzorkom kako bi se identificirali dugotrajni učinci covida.
Kognitivni deficiti
Nakon kontrole ostalih čimbenika, uključujući dob, spol, obrazovanje i prvi jezik, znanstvenici su otkrili kognitivni deficit kod onih koji su prethodno oboljeli od covida-19, a stanje je bilo još gore kod težih slučajeva. Oni s respiratornim problemima postigli su slabije rezultate na testu od onih bez respiratornih problema, a zabilježen je porast deficita kod onih koji su završili u bolnici.
Iako postoji mnoštvo razloga za ove rezultate, znanstvenici su eliminirali zbunjujuće čimbenike poput već postojećih bolesti i trenutnih simptoma covida. Otkrili su da kontrola nad tim čimbenicima nije pretjerano promijenila rezultate.
“Ovdje se ne radi samo o dugom covidu, već o usporedbi ljudi koji su imali covid s onima koji nisu, bez obzira na dugotrajne simptome. Većina ljudi koji su imali covid tvrdili su da su se oporavili, ali oko 25 posto prijavilo je trajne simptome, odnosno dugi covid. Kognitivni deficiti zadržali su se bez obzira jesu li prisutni trajni simptomi ili ne, a nisu ovisili ni o vremenu proteklom od zaraze covidom. To sugerira da je riječ u dugotrajnom učinku. Također, ne ovisi o već postojećim zdravstvenim problemima”, tweetala je profesorica Christina Pagel.
Značajni deficiti
Također, ne radi se o malim deficitima. Oni koji su bili na ventilatoru imali su kognitivni deficit od 0,47, dok su drugi imali 0,27. Usporedbe radi, pacijenti s moždanim udarom u prosjeku imaju deficit od 0,24, a veći je i od prosječne osobe koja ima poteškoće u učenju (0,38).
Najizraženiji deficiti kod pacijenata koji su preboljeli covid-19 bili su rasuđivanje, rješavanje problema, prostorno planiranje i prepoznavanje ciljeva, što se podudara s prethodnim izvještajima o “moždanoj magli”.
Kao i kod svih podataka koji se sami prijavljuju, treba biti oprezan oko tumačenja ovih rezultata. Pristranost uzorkovanja mogla bi odigrati ulogu, iako su se autori studije potrudili da to ublaže. Postoje i drugi čimbenici koji bi mogli imati utjecaj oko neuroloških procjena. Međutim, čini se da studija naglašava trajan utjecaj na pacijente svih dobnih skupina i poziva na dodatna istraživanja nad onima koji sada žive s dugim covidom.
Gs Press / net.hr
