U Velikoj Britaniji je za 14 posto porastao broj smrti u odnosu na petogodišnji prosjek, a smrtnost kod kuće je s jedne petine porasla na jednu trećinu.
Šest tjedan zaredom Velika Britanija bilježi povećanu smrtnost. Iako će mnogi reći kako je to posljedica naglog otvaranja usred pandemije, covid-19 nema puno veze s tim. Stručnjaci, naime, upozoravaju kako je godina dana poremećaja u pružanju drugih zdravstvenih usluga došla na naplatu, piše Daily Telegraph.
Tako su, primjerice, u tjednu do 13. kolovoza u Engleskoj i Walesu zabilježene 10.372 smrti, što je 1270 slučajeva ili 14 posto više od petogodišnjeg prosjeka. “Višku” od 1270 smrti, covid se pripisuje u 544 slučaja.
Zanemareno liječenje drugih
Britanski zdravstveni sustav istovremeno bilježi značajan porast broja pacijenata sa srčanim bolestima, dijabetesom i cirozom. Stručnjaci upozoravaju da ta stanja u proteklih godinu dana nisu bila adekvatno liječena, što zbog nedolaska pacijenata na preglede, što zbog odgođenih ili otkazanih operacija, što zbog općeg bolničkog lockdowna u kojem su se primali samo hitni slučajevi.
Profesor Carl Heneghan, direktor Centra za medicinu baziranu na dokazima pri Sveučilištu u Oxfordu, smatra da bi britanske vlasti trebale biti zabrinute zbog podulje povećane smrtnosti. Dodaje da bi trebalo provesti istragu o uzrocima smrti kod ljudi koji nisu bili zaraženi koronavirusom. “Mislim da sada gledamo posljedice svih odgoda i poremećaja u prevenciji”, smatra on.
Toliki višak smrtnosti nije evidentiran od 19. veljače, kad su registrirana 2182 slučaja, odnosno 18,8 posto više smrti iznad petogodišnjeg prosjeka. “U zadnjem tjednu za koji imamo podatke bilo je 1270 smrtnih slučajeva više od prosjeka, a u istom su tjednu ukupno od covida umrle 544 osobe, što ostavlja gotovo 700 smrtnih slučajeva ‘viška’ koje treba objasniti”, izjavio je profesor emeritus Kevin McConway, stručnjak za primijenjenu statistiku na Otvorenom sveučilištu u Londonu. Dodao je da se dio smrti može pripisati i vrućinama sredinom srpnja.
Neki imaju i drugačije teorije. “Kada cirkulira virus gripe, vidi se veća smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, možda je ista stvar i s covidom”, mišljenja je statističarka PHE-a Clare Griffiths.
Više smrti kod kuće
Istraživanja su pokazala i kako je značajno porastao broj smrti kod kuće. Dosad ih je evidentirano gotovo 67.000, a gotovo u svim tjednima od travnja 2020. ona prelaze petogodišnji prosjek. U pretpandemijskom razdoblju, petina svih zabilježenih slučajeva smrti dogodila se kod kuće. Sad se taj udio popeo na trećinu.
Od svibnja prošle do svibnja ove godine, kod kuće je umrlo 60 posto više oboljelih od dijabetesa, Parkinsonove bolesti, demencije i Alzheimerove bolesti u odnosu na petogodišnji prosjek. Oboljeli od karcinoma umiru 40 posto češće kod kuće. S druge strane, smrtnost u bolnicama je pala za 30, a u hospicijima za 22 posto.
Iako kruži pretpostavka da je dobar dio tih ljudi napustio bolničko ili hospicijsko liječenje na vlastiti zahtjev i otišao kući, to ne objašnjava cijeli višak smrtnosti. Čak i da je ta tvrdnja točna, to bi značilo da su ljudi u svojim domovima umirali bez pristupa lijekovima za ublažavanje bolova, njegovateljima ili palijativnoj skrbi.
Gs Press / net.hr
