Prije 89 godina hrvatski domoljubi najavili su potpuno drukčiji odnos prema uznapredovaloj velikosrpskoj hegemoniji. Ono o čemu su tada tajno govorili mnogi građani i političke opcije, u djelo su proveli domoljubi s područja Like i primorja. Tako se 6. rujna 1932. godine dogodio Velebitski ustanak.
Kod spomen-obilježja podignutom u Brušanima na mjestu nekadašnje žandarmerijske postaje organizirana je danas komemoracija u čast toga povijesnog događaja. Organizirali su je UHDDR-a grada Rijeke i Hrvatsko nacionalno vijeće.
Predsjednik udruge riječkih dragovoljaca Mile Biondić pojasnio je misao-vodilju štovanja ovakvih događaja iz hrvatske povijesti.
-Ovaj povijesni događaj nije bio toliko važan po vojnom kontekstu, ali je tada silno odjeknuo u cijeloj Europi. Tada se uvidjelo koliko je mali hrvatski čovjek spreman boriti se za svoju slobodu i samostalnost. Velebit je naša posebna planina koja je oduvijek imala ogromnu simboliku kod nas Hrvata, svoju veliku težinu zato ovakve događaje moramo s pijetetom održavati i sjećati ih se, istaknuo je Mile Biondić.
Vijenac su zajednički položili župan ličko-senjski Ernest Petry i izaslanik Ministarstva hrvatskih branitelja Marko Ratković. Tom prilikom župan Petry se osvrnuo na povijesni kontekst Velebitskog ustanka.
-Iznimno sam počašćen što se danas skupa sa svima vama nalazim na ovome mjestu. Bio je ovo početak ustajanja hrvatskog naroda protiv torture beogradskog dvora. Hrvatski narod se odupro i mnogo većim iskušenjima, a u Domovinskom ratu smo dokazali koliko uistinu želimo vlastitu državu i koliko je pobjedonosna Oluja bila potrebna. Kao Ličani i Hrvati možemo biti ponosni što se prvi oružani ustanak u tadašnjoj Jugoslaviji dogodio upravo u Brušanima. Zahvaljujem se svima vama na dolasku, a posebno Ministarstvu hrvatskih branitelja što je danas s nama njihov predstavnik g. Marko Ratković. Ovo je zapravo počast svim hrvatskim braniteljima koji su dali svoje živote za hrvatsku slobodu, naglasio je župan Petry.
Vijence su položili i predstavnici Grada Gospića, kao i brojnih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Pred 200-tinjak domoljuba riječi molitve predvodio je don Anđelko Kaćunko.
Nakon polaganja vijenaca i prigodnih riječi štovatelji ovog povijesnog događaja zaputili su se na Jadovno, predio Krč, i još jednom se na grobu ustanika Stjepana Devčića prisjetiti tih dana.
U vjeronaučnoj dvorani crkve sv. Martina u Brušanima održan je potom okrugli stol na temu „Emancipacijski potencijal Velebitskog ustanka“. Na tu temu govorili su znanstvenici Ante Bežen, Ivan Brlić, Josip Jurčević i Stipe Kutleša.
Gs Press