Prije dvadeset i jedne godine hrvatski vojni i državni vrh pobjedonosno je izvjesio hrvatsku zastavu na Kninskoj tvrđi. Ovim je činom označen kraj četverogodišnje okupacije 25 % hrvatskog teritorija od strane pobunjenih Srba i tzv. Krajine. Dan pobjede i domovinske zahvalnost te Dan hrvatskih branitelja podsjetnik je na operaciju „Oluja“, veličanstvenu pobjedu hrvatske vojske i policije. Na području Gospića obilježavanje današnjeg blagdana započelo je svetom misom u crkvi Svetog Mateja u Širokoj Kuli. Nakon mise članovi obitelji i prijatelji poklonili su se svim žrtvama ovoga kraja, a posebice su se sjetili 40 civila koje su četnici pobili tijekom Domovinskog rata. Središnja komemoracija održana je na Ljubovu, kod spomen-obilježja pripadnika nekoliko vojnih postrojbi čiji su bojovnici poginuli oslobađajući ovaj dio Hrvatske. Vijenac je najprije položio general Mladen Markač, osobni izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, zatim gradonačelnik grada Gospića Petar Krmpotić u društvu načelnika općine Plitvička jezera Borisa Luketića, zatim župan Milan Kolić, izaslanstvo HVIDR-e ličko-senjske županije, klubovi 118. brigade ZNG i 9. gbr. „Vukovi“, UHDDR ’90.-’91., udruge proistekle iz Domovinskog rata, izaslanstva vojske i policije… Gradonačelnik grada Gospića Petar Krmpotić, i sam sudionik Oluje, primjerima je ilustrirao značaj današnjeg blagdana.
-Dok smo išli ovamo u koloni vidjeli smo na mnogim kućama hrvatske zastave. To najbolje svjedoči da je „Oluja“ blagdan koji je najdublje zaživio u narodu. Ovo područje je bilo neosvojivo, a samo prvoga dana imali smo 54 poginula branitelja. Ne smijemo licitirati s tim tragičnim podacima, ali se uvijek čini kako smo i u tom smislu pomalo zapostavljeni. Na ovom prostoru gradit će se spomenik „Pobjednik“ posvećen svim poginulim hrvatskim braniteljima. Postigli smo dogovor sa Istarskom, Primorsko-goranskom i Ličko-senjskom županijom, kao i sa svim gradovima odakle potječu naši poginuli prijatelji pa je na taj način zaživjela ideja koju ćemo realizirati do Dana pobjede naredne godine, rekao je gradonačelnik Krmpotić koji se kao časnik 9. gbr. „Vukovi“ tijekom Oluje borio upravo na ovom području. Uz čestitke okupljenom mnoštvu župan Milan Kolić podsjetio je povijesni značaj Oluje.
-Ovdje se odigrala povijesna bitka, bitka svih bitaka u Domovinskom ratu. Velike žrtve potvrđuju koliki je bio značaj ovoga prijevoja za neprijatelja, ne samo u vojnom, nego li i u geopolitičkom i strateškom smislu. Četnici su ovdje pokušavali pružati otpor do zadnjega dana, ali zahvaljujući hrvatskim braniteljima, njihovom znanju i hrabrosti, sve im je bilo uzalud. To nam govori o danima ponosa i slave, o zajedništvu koje trebamo uvijek, pa tako i danas. Domoljubni zanos potreban nam je uvijek, a danas možda više nego li ikada, zaključio je župan Kolić. Na njegove se riječi nadovezao general Mladen Markač koji je ustvrdio kako se domoljublje ne može kupiti u trgovini.
-Domoljublje se stječe cijeloga života. Ono se oblikuje u obitelji, u školi, kroz ogromne žrtve koje smo podnijeli za našu slobodu. Domoljublje se ne može kupiti! Obitelji poginulih najviše pate jer su njihovi životi promijenjeni kroz veliku bol. Pitam danas jesmo li prebrzo zaboravili žrtve Domovinskog rata. Ovaj skup pokazuje da nismo. Mi na to nemamo pravo, to je naša obaveza. Zaboravom tih ljudi, zaboravljamo dio naše povijesti u kojemu je stvorena Hrvatska. Nažalost, među nama ima ljudi koji minoriziraju dosege Domovinskog rata, kojima sve ovo nije dovoljno važno, pa neki čak hrle u Beograd po instrukcije . Trebaju znati da ne žive u nekakvoj Krajini ili u Srbiji, nego u slobodnoj Hrvatskoj gdje ima mjesta za sve ljude dobre volje, rekao je između ostaloga general-pukovnik Mladen Markač čiji je govor bio prekidan gromkim pljeskom nazočnih. Današnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, kao i Dana hrvatskih branitelja uveličali su predstavnici mnogih ratnih postrojbi čije su zastave bile nezaobilazan dekor proslave još jedne pobjedonosne „Oluje“. Svetu misu predvodili su gospićki župnik mons. Mile Čančar i korenički vlč. Stjepan Zeba, inače jedan od branitelja Bilaja.
Gs Press / N. Mraović
