Uvriježeno je mišljenje kako su na dan ekvinocija ili ravnodnevice vremena trajanja dana i noći izjednačena. Svatko tko, međutim, pogleda vremena izlaska i zalaska Sunca na prvi dan astronomskog proljeća ili jeseni, odmah će se uvjeriti da to ne drži vodu. Evo o čemu se radi. Jesenska ravnodnevica 2019. dolazi nam danas, 23. rujna – točnije u 9:50. U tom trenutku, Sunce uslijed svog prividnog gibanja preko nebeskog svoda tijekom godine dolazi u tzv. jesensku točku – točku u kojoj Sunčeva putanja, ili ekliptika, presijeca nebeski ekvator. A budući da je nebeski ekvator projekcija Zemljinog ekvatora na zamišljenu nebesku sferu, Sunce je u podne tada točno nad ekvatorom i na pola puta između Rakove i Jarčeve obratnice – zemljopisnih paralela nad kojima se Sunce “zaustavlja” i kreće natrag prema jugu, odnosno sjeveru, na dan ljetnog, odnosno zimskog suncostaja. Na dan ravnodnevice, Sunčeve zrake padaju okomito na ekvator i, gledano iz ekvatorijalnih predjela, Sunce je u podne u zenitu.
Ekliptika presijeca nebeski ekvator na dva mjesta, prikladno nazvana proljetnom i jesenskom točkom. Proljetna točka nalazi se u zviježđu Riba, a jesenska u zviježđu Djevice. Uzrok toj “šetnji” Sunca tijekom godine je nagib Zemljine osi vrtnje u odnosu na ravninu u kojoj kruži oko Sunca – taj se otklon spominje već u osnovnoškolskim udžbenicima iz zemljopisa i iznosi 23,5°. Da taj nagib osi ne postoji, Zemlja ne bi imala godišnja doba kakva poznajemo i uvjeti na njoj bili bi znatno drugačiji od današnjih. Dolazak Sunca u jesensku točku označava astronomski početak jeseni na sjevernoj Zemljinoj polutki.
Gs Press / dalmacijadanas.hr
Pročitajte više na Dalmacija Danas: www.dalmacijadanas.hr/prvi-dan-jeseni-jesenska-ravnodnevica-kada-dan-i-noc-nisu-jednake-duljine © dalmacijadanas.hr
