‘Vidimo da su ekstremi postali sve češći i u vremenskoj i u prostornoj skali. Živimo u sve toplijoj klimi koja ima sve više elemenata koji donose ovako ekstremne vremenske uvjete, i vrućine i oluje. Imamo i veću temperaturu, koja je toplina i energija za ovakve sustave, a i sve više vlage u ovako toplom zraku, a ona je gorivo za ovakve sustave.

Posljednjih osam godina bile su najtoplije otkad je mjerenja. Takve pojave, smatra Mazzocco Drvar, trebale bi se nastaviti što ne znači nužno da će svaka iduća godina biti toplija od prethodne jer postoje godišnje varijacije.

Kaže da je trend takav da će se globalno zatopljenje još nekoliko desetljeća nastaviti.

‘Sve ovisi o tome koliko brzo počnemo provoditi određene mjere i koliko brzo one počnu pokazivati rezultate. Ono što sigurno znamo, je da čak i kad prestanemo eliminirati stakleničke plinove, temperatura će nastaviti rasti’, rekla je Mazzocco Drvar.

Meteorolog Nikola Vikić-Topić u Dnevniku Nove TV upozorava da se radi o opasnom vremenu.

‘Da, za utorak je na snazi meteoalarm upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda za cijelu Hrvatsku. Za većinu zemlje ta se upozorenja odnose na izražene pljuskove i grmljavinska nevremena. Uz jače izražene pljuskove, bit će jakog i olujnog vjetra, a gotovo će sigurno, barem lokalno, biti i tuče’, kazao je Vikić-Topić.

‘Za veliki dio Hrvatske riječ je o narančastim upozorenjima, što znači da će vrijeme u utorak biti opasno, ali tu bih naglasio da postoji relativno velika vjerojatnost da se u utorak tijekom dana ta upozorenja promijene u crvena, ali o tome, naravno, odlučuje Državni hidrometeorološki zavod’, dodaje.

‘Mi vidimo da će svi sastojci za nevrijeme u utorak biti tu, ali hoće li biti nevremena i koliko jakog – ovisi o tome u kojoj će se mjeri ti sastojci naći na istom mjestu u isto vrijeme’, navodi te dodaje da za to koriste takozvano vrlo kratkoročno prognoziranje, do 6 sati unaprijed, pri čemu uz visoko rezolucijske modele koji računaju mogući razvoj vremena.

‘Mi promatramo radare, satelite i mjerenja na meteorološkim postajama koji nam otkrivaju kakvo je trenutačno stvarno stanje atmosfere i zatim procjenjujemo gibanje olujnih sustava, a prema potrebi onda se izdaju i upozorenja višeg stupnja’, istaknuo je Vikić-Topić.

Dio slovenskih stručnjaka najavljuje oluju jaču od prošlotjedne

Dio slovenskih stručnjaka najavljuje kako ova oluja može biti jača od one u prošlu srijedu, na pitanje je li to doista tako – Vikić-Topić odgovara da, nažalost – jest.

‘Vrlo će vjerojatno negdje biti jačeg grmljavinskog nevremena. Kao što sam spomenuo, svi sastojci za oluju su tu. Ti sastojci koje spominjem su vlaga, nestabilnost, neki mehanizam dizanja zraka te vertikalno smicanje vjetra. Već smo rekli prošli tjedan, smicanje vjetra promjena je smjera i brzine vjetra, u ovom slučaju, s visinom. To vertikalno smicanje vjetra, dakle, četvrti je sastojak za moćnu oluju‘, kazao je.

‘Ono omogućuje da se grmljavinski oblaci, mi to kažemo, organiziraju, odnosno spajaju u veće olujne sustave koji su opasniji, ne samo zato što su jači nego i zato što znatno dulje traju i prelaze ogromne udaljenosti. Ona prošlotjedna oluja u srijedu prešla je više od 1000 kilometara’, dodaje Vikić-Topić.

‘Dakle, da rezimiramo, u utorak je velika vjerojatnost da će biti grmljavinsko nevrijeme koje će pratiti jak olujni vjetar i tuča, te je zato potreban velik oprez. Možda najveći rizik od takvih nevremena u našoj zemlji bio bi na području sjevernog Jadrana, Gorskog kotara te središnje i sjeverozapadne Hrvatske, kasnije tijekom poslijepodneva i večeri i Slavonije‘, zaključio je.

Gs Press / index.hr