Već godinama postoje planovi za ograničenje plaćanjem gotovine. EU je sada dogovorila uredbu koja će utjecati i na obične građane.
Za to postoje različiti razlozi, uključujući i to što je plaćanje gotovinom potpuno anonimno. Ali tu prednost također iskorištavaju kriminalci za pranje novca.
Već neko vrijeme postoji prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova da se u Njemačkoj uvede ograničenje gotovine. Ovo ne treba miješati s ukidanjem gotovine. Umjesto toga, trebao bi se odnositi na maksimalni iznos koji se može platiti u gotovini za transakcije.
Nakon dugo vremena, EU je sada dogovorila gornju granicu od 10.000 eura. Sada preostaje samo da države članice i Europski parlament formalno odobre zakon.
Daljnje mjere protiv pranja novca su:
- Trgovci luksuznom robom moraju provjeriti identitet kupaca i prijaviti sumnjive transakcije vlastima
- Strože se prate kriptovalute i bankovne transakcije superbogatih s imovinom većom od 50 milijuna eura
- Vlasnici poduzeća s udjelom od najmanje 25 posto moraju biti registrirani u cijeloj EU
- Od 2029. profesionalni nogometni klubovi također će podlijegati ovim propisima jer se često radi o milijardama ulaganja iz trećih zemalja
- Gotovinski limit na 10.000 eura
Novo Europsko tijelo za sprječavanje pranja novca (AMLA) bit će odgovorno za provedbu novih pravila. Još se raspravlja gdje bi joj trebalo biti sjedište – osim Frankfurta, raspravlja se i o Rimu, Luksemburgu i Madridu.
Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser preuzela je ograničenje gotovine 2022. godine u planu od 20 točaka za borbu protiv organiziranog kriminala. Ograničenje gotovine od 10.000 eura “ne mijenja ništa u svakodnevnom životu praktički svih ljudi u Njemačkoj”, rekla je ministrica. Tekst u strateškom dokumentu kaže:
“BMI se također zalaže za trenutačno uvođenje općeg gotovinskog limita manjeg od 10.000 eura. Smanjuje rizik od prikrivanja podrijetla velike imovine dopuštajući velike transakcije da se odvijaju na sljedivim financijskim kanalima. Opće gotovinsko ograničenje mora sada odmah uvesti u cijeloj Europi i provesti na nacionalnoj razini.”
U Njemačkoj trenutačno ne postoji gornja granica za gotovinske transakcije, ali još uvijek postoje određena pravila:
- 10.000 eura: Ako se transakcije obavljaju s više od 10.000 eura, trgovac mora predočiti osobnu iskaznicu te evidentirati i čuvati podatke (ime i prezime, mjesto rođenja, datum rođenja, državljanstvo, adresu stanovanja).
- Dokaz o podrijetlu: Za gotovinske depozite veće od 10.000 eura, banke moraju vidjeti dokaz o podrijetlu, kao što je potvrda o nasljedstvu, darovni ugovor ili potvrda o prodaji plemenitih metala.
- Plemeniti metali: Svatko tko kupuje zlato, srebro ili druge plemenite metale može to učiniti samo anonimno s gotovinom do 2.000 eura. Za veće iznose trgovci moraju evidentirati identitet kupca.
- Putovanje u inozemstvo: Nema gotovinskih ograničenja kada putujete u inozemstvo unutar EU. Izvan EU morate prijaviti vrijednosti veće od 10.000 eura.
- Stroža pravila: U 18 država članica EU već postoje stroža pravila o gotovini nego u Njemačkoj. U Grčkoj su gotovinske transakcije dopuštene samo do 500 eura. Francuska ima maksimalno ograničenje od 1.000 eura za podizanje gotovine od poreznih obveznika rezidenata. Veće novčane iznose potrebno je uplatiti virmanom ili kreditnom karticom. U Italiji je podizanje gotovine moguće samo do 1.000 eura bez dokaza, a u Španjolskoj je ograničenje 1.000 eura za plaćanja tvrtkama i od njih.
Kritike ograničenja gotovine dolaze, između ostalih, od zagovornika potrošača. Ograničenja za građane svakako vide kroz limit gotovine, primjerice pri kupnji automobila. Gotovinske transakcije ne mogu propasti zbog Schufa informacija ili tehničkih problema s elektroničkim sustavima plaćanja. Gotovina je također demokratska i svatko je može koristiti.
Daljnji argumenti uključuju pravo na samoodređenje o tome kako netko želi štedjeti i plaćati, kao i zaštitu privatnosti. Čak ni argument o borbi protiv kriminala ne uvjerava sve. Udruga njemačkih štedionica i žiro računa kaže: “Gotovinska ograničenja neće dovesti do trajnog smanjenja financiranja terorizma ili zločina pranja novca.”
Član uprave Bundesbanke Johannes Beermann također je kritičan prema ograničavanju plaćanja gotovinom na 10.000 eura. Rekao je za dpa: “Do sada nema znanstveno utemeljenih dokaza da se cilj borbe protiv pranja novca postiže ograničenjima plaćanja u gotovini.”
Hrvatska također ima definiran zakon još iz 2008.g.:
|
||
NN 87/2008, (2792), zakon, 25.7.2008.
|
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
NN 108/17, 39/19, 151/22 na snazi od 01.01.2023.
https://www.zakon.hr/z/117/Zakon-o-sprje%C4%8Davanju-pranja-novca-i-financiranju-terorizma
Hrvatsko pravosuđe se ponekad i ogluši na ovaj zakon!
Gs Press / tportal.hr