PREMIJER Andrej Plenković priopćio je danas na sjednici vlade, na kojoj su usvojene uredbe temeljem kojih će rasti plaće u državnoj i javnim službama, da je logika reforme bila da oni koji su imali manje plaće imaju veći rast, ali da plaće rastu svima, pa i onima s najvišom stručnom spremom. Cjelokupna reforma u sustavu državne i javnih službi “teška” je 1.63 milijarde eura.
“Ovom smo reformom nastojali voditi računa o ujednačavanju plaća u državnoj službi i javnim službama za iste poslove i za poslove iste složenosti, a htjeli smo, također, osigurati primjerene plaće za sve državne službenike i namještenike, pripadnike Hrvatske vojske i zaposlene u javnim službama”, rekao je Plenković.
Prepolovljen broj naziva radnih mjesta u državnoj službi
U državnoj službi je 54.587 službenika i namještenika, a temeljem usvojenih uredbi broj naziva radnih mjesta je prepolovljen, s 908 na 555 za službenike i namještenike te sa 667 na 343 kad je riječ o policijskim službenicima.
Državni službenik ili namještenik sa srednjom stručnom spremom, koji je u ožujku prošle godine imao najmanju neto plaću od 553 eura, za ožujak ove godine dobit će plaću od 795 eura neto, odnosno prosječna plaća za srednju stručnu spremu povećava se sa 791 na 1161 euro neto (47 posto).
Za višu stručnu spremu najmanja plaća od 650 eura raste na 1056 eura neto, odnosno prosječna plaća za VŠS raste s 975 na 1439 eura. Za visoku stručnu spremu najmanja plaća od 754 eura raste na 1226, odnosno prosječna s 1574 na 2016 eura neto.
“Dakle, netko završi fakultet, prvi put se zapošljava i taj kad dođe na radno mjesto u okviru državne službe, imat će najmanje plaću 1226 eura”, istaknuo je Plenković. Premijer je naveo i da će temeljem ovih uredbi doći i do najvećeg povećanja plaća u Hrvatskoj vojsci, a naglasio je i da je obuhvat reforme najveći u javnoj službi gdje je čak 186.000 zaposlenika.
Nastojanjem za ujednačavanjem različitih radnih mjesta broj naziva radnih mjesta u javnoj službi smanjen je s 965 na 487 za poslove koji su isti ili slične složenosti.
Plaće učitelja, asistenata i profesora
Govoreći o učiteljima, premijer je podsjetio da je 2022. godine koeficijent iznosio 1.599, a u prošloj godini bio je 1.737 (za tzv. hibridne koeficijente zbog različitih dodataka i prava), ali je u dokumentima pisalo 1.406. “Ono što je pisalo do sada 1.406, s ovom reformom i uredbom postaje 2.01. To znači 490 eura bruto viša plaća za učitelje”, rekao je.
Kad je riječ o učitelju mentoru, koeficijent ide na 2.17, odnosno povećanje iznosi 474 eura bruto (s 1581 eura 2022. godine na 2055 eura bruto u ovoj godini).
Višim asistentima koeficijent raste s 1.6 na 2.5, odnosno u bruto iznosu plaća će im rasti 574 eura (1821 u 2022. na 2368 eura u 2024.).
Redovitim profesorima plaća će u bruto iznosu rasti s 2761 eura u 2022. godini na 3599 eura u ovoj godini.
Plaće zdravstvenih radnika i doktora
Zdravstvenom radniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa srednjom stručnom spremom koeficijent će ubuduće iznositi 1.55 i plaća će mu rasti s 1122 eura u 2022. (1366 eura u 2023.) na 1468 eura bruto u ožujku ove godine.
Doktor medicine (doktor dentalne medicine I.) imat će koeficijent 2.920, odnosno povećanje plaće iznosit će im 355 eura bruto u odnosu na 2022. godinu (s 2411 eura u 2022. i 2582 u prošloj godini na 2766 eura bruto u ovoj godini).
Doktorima medicine specijalistima koeficijent će iznositi 3.82, a bruto plaća iznosit će im 3618 eura bruto (u 2022. godini ona je bila 3033 eura, u 2023. iznosila je 3249 eura).