POSKUPJET će plin i struja. Potvrdio je to nedavno ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Europsko i svjetsko tržište doživjeli su bum cijena energenata
Rekao je on da će vlada učiniti sve da od travnja dođe do što manjeg porasta cijena plina i struje, no da je ipak razvidno da će do njega doći. Izjavio je to nakon sjednice vlade, osvrćući se na usvojenu uredbu o udjelu u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača, koji su opskrbljivači električne energije dužni preuzeti od operatora tržišta električne energije.
Znate da su europska i svjetsko tržište doživjeli bum cijena energenata, kako nafte i plina tako i električne energije. Ovo je jedan od alata koji unaprijed poduzimamo kako bi cijena električne energije na proljeće 2022. ostala u nekim normalnim okvirima”, istaknuo je Ćorić.
No dodao je da to ne znači da neće doći do poskupljenja, ali da vlada na ovaj način utječe da to poskupljenje ne bude “eklatantno”, kao što je to bio slučaj u nizu europskih zemalja u proteklim tjednima i mjesecima.
Rekao je i da se u ovom trenutku ne može kalkulirati o tome koliki bi mogao biti porast cijene električne energije jer će to ovisiti o cijeni električne energije u sljedećim mjesecima, kao i hidrološkim uvjetima u Hrvatskoj.
HEP: Cijene se u sljedećih nekoliko mjeseci neće mijenjati
Pitali smo Hrvatsku elektroprivredu o poskupljenju električne energije.
“Kako smo već sredinom listopada izvijestili javnost, cijene električne energije za kućanstva, kupce HEP grupe, sigurno se u sljedećih nekoliko mjeseci neće mijenjati”, naveli su.
“Što se tiče opskrbe električnom energijom poslovnih kupaca (kategorije poduzetništvo), cijene su podložnije promjeni tržišnih uvjeta. Stoga je HEP Opskrba, razumijevajući osjetljivost brojnih tvrtki na promjenjivost cijene, u kontinuiranom kontaktu sa svim svojim velikim kupcima, te svoje ponude i ugovore prilagođava zahtjevima i specifičnostima svakog pojedinog kupca.”
“Napominjemo da za kupce kategorije poduzetništvo, korisnike javne usluge u okviru zajamčene opskrbe koju pruža HEP Elektra, odluku o iznosu tarifnih stavki donosi za svako nadolazeće tromjesečno razdoblje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA)”, naveli su.
Grozdanić: Nafta bi mogla skočiti na 100 dolara po barelu
Energetičar i energetski ekonomist Igor Grozdanić za Index je rekao više o onome što kroz kontekst povećanja cijena energenata, konkretno struje, plina i naftnih derivata, možemo očekivati.
“Cijene nafte, naftnih derivata, plina i električne energije rastu, a uzrok su mnogi čimbenici, jedni povlače druge i većina njih povezana je s nerazumijevanjem energetskog tržišta, isprepletenih interesnih dionika i vizije današnjeg energetskog sektora, industrije zaštite okoliša i održivosti”, govori Grozdanić.
“Nafta je trenutno na 80 dolara po barelu, a mogla bi skočiti na 100 dolara po barelu i kretati se prema 120 dolara, dok neke tehničke i burzovne analize predviđaju dosezanje magične brojke za naftnu industriju od 125 dolara. To su zaista visoke cijene koje multipliciraju probleme u gospodarstvu jer naftni derivati su i važno ulazno gorivo za industriju i gospodarstvo”, govori.
Sama cijena goriva bi mogla porasti
“Neka njezina realna cijena bi se kretala između 50 i 70 dolara po barelu. Očigledan je porast potrošnje za naftom, što će dovesti i do inflacije, posebno u krhkim i zatvorenim gospodarstvima. Hrvatska više nema toliku moć proizvodnje vlastite nafte, a naftne derivate i uvozimo. Ina je trebala postati globalan igrač, a sad je pretvorena u trgovca naftnih derivata uglavnom unutar RH. Ina se nije na vrijeme transformirala u modernu energetsku kompaniju koja bi se osim naftom bavila i obnovljivim izvorima energije i tako postala igrač u energetskoj tranziciji zemlje”, objasnio je.
Govori da postoji bojazan i da će cijene nafte utjecati na inflaciju.
“Svi je omalovažavaju, a potražnja skače više nego ikad. Zašto? Europska energetska tranzicija nije krenula na vrijeme, plin je taj koji ju je trebao zamijeniti”, kaže Grozdanić.
“Što se tiče građana, cijene neće padati. Cijena goriva bi se u sljedećih šest mjeseci trebala kretati između 11 i 11 i pol kuna po litri dizela ili benzina. Ali bi mogle i porasti jer klimatske promjene uzrokuju otežan pristup globalnim naftnim rezervama”, kaže Grozdanić, dodajući da su “klimatske promjene civilizacijsko pitanje na kojem smo podbacili”.
Nabavna cijena prirodnog plina porasla za više od 200 posto
Nastavio je oko pitanja plina.
“Nabavna cijena prirodnog plina na europskom tržištu porasla je od početka ove godine za više od 200 posto, ponajviše zato što su za četvrtinu niže zalihe prirodnog plina od petogodišnjeg prosjeka, koje nikako da se popune, a i neće se popuniti do kraja ovog zimskog perioda. Tu su i visoke cijene emisija CO2 na europskome tržištu, rast potrebe za plinom u Aziji, posebice za LNG-om, kao i rusko-europske političke zavrzlame povezane s puštanjem u rad plinovoda Sjeverni tok 2”, naveo je.
Kaže da ovih dana cijena prirodnog plina iznosi preko 140 Eura/MWh.
“Plin će teško ići ispod 100 eura po megavat satu (MWh), a mnogi koji se nadaju da će pasti ispod 60 eura po MWh su u zabludi. Sad je cijena oko 140 eura. Dakle, porast je velik, no mi sad govorimo o industrijskoj cijeni plina, za sada se to ne odražava na računima građana. Do travnja će biti cijena kao sada, a onda… Recimo da će cijene biti više, a koliko ćemo još vidjeti, nitko nema kristalnu kuglu. Europa nema plina, nisu bila popunjena skladišta, a najveći problem je što se ne obnavljaju rezerve prirodnog plina u zemljama Europske unije”, dodaje.
“Razlog povećavanja cijena plina, što je strateški besmisleno, u tome je i što se premalo ulaže u nova nalazišta i obnavljanje rezervi plina. To je neshvatljivo, primjerice u jednoj maloj Hrvatskoj od 2014. do 2019. po službenim podacima su pale rezerve tog energenta oko 48 posto”, kazao je.
Cijena struje će u porastu biti iduće tri godine
Očekuje se porast cijena električne energije.
“Velika je potražnja za električnom energijom, od travnja se očekuje porast cijena. Cijela industrija ide na elektrifikaciju i električna energija će odigrati glavnu ulogu sve do 2050. godine. Uglavnom, cijena će ići polagano gore, ali trajat će to barem tri godine. U sljedeće tri godine se ne vidi promjena tog smjera”, govori.
Pitamo ga oko eventualne uloge države u svim tim procesima.
“Država se ne treba miješati. Što se tiče naftnih derivata, treba stajati sa strane i prepustiti sve tržištu”, naveo je.
“I električna energija mora postati tržišna kategorija, a ne da se preko nje vodi socijalna politika. Zato i imamo energetske škole na koje se onda ne može utjecati. Kad dođe do porasta cijene, onda se potrošači ne mogu naviknuti”, objasnio je.
“Nama dolazi na naplatu nedostatak vizije, splet različitih interesnih područja, nedovoljna hrabrost u sprovođenju promjena i promjena same energetske paradigme u Europi i Hrvatskoj. Nismo prešli na zelenu tranziciju na vrijeme, a sada prerano izbacujemo prirodni plin koji je trebao upotpuniti tranziciju, biti jedan od njezinih predvodnika i imati ulogu u uravnoteženju sustava. To nam je jednostavno došlo na naplatu i to ćemo plaćati u sljedećem razdoblju od tri godine i više”, zaključio je Grozdanić.
Energetski institut Hrvoje Požar: Itekako smo izloženi kretanjima na međunarodnom tržištu
O cijenama energenata u 2022. pitali smo i Energetski institut Hrvoje Požar. Odgovorio nam je Goran Čogelja, vodeći istraživač.
“Gotovo je nemoguće predviđati što će se događati s cijenama električne energije i plina jer to ovisi o većem broju čimbenika. Jedan od njih je stanje u okruženju. S obzirom na to da Hrvatska nije energetski otok, već uvozi oko 60-65 posto plina i oko 30 posto električne energije, razvidno je da smo itekako izloženi kretanjima na međunarodnom tržištu, pa cijene uvelike ovise upravo o vanjskim trendovima”, objasnio je.
“Referentne europske cijene plina ove su se godine već utrostručile, čak i prije početka zimske potražnje – u manje od godinu dana narasle su više od 300 posto. Cijena tog energenta trenutno je 5-6 puta viša nego prije godinu dana. Kada su se azijska gospodarstva počela oporavljati, povećala se i potražnja za plinom, pa je bilo i za očekivati da će tržišne cijene biti na višim razinama nego što su bile u prošlosti”, njegove su riječi.
“Ni skladišta plina u Europi nisu primjereno popunjena za ovo doba godine, a istovremeno su i cijene ETS dozvola dvostruko veće nego prije pandemije, što je isto tako utjecalo na cijene. Dodatno, nova njemačka vlada je stopirala certificiranje plinovoda Sjeverni tok 2, pa je i ta politička odluka imala negativan utjecaj (na dan odluke cijena električne energije je porasla za čak 100 EUR/MWh). Da bi se ublažio cjenovni udar, intenzivirala se dostava LNG-a brodovima iz SAD prema Europi, što se odmah odrazilo na cijenu plina – krenule su lagano prema dolje – a svakako i na cijenu električne energije, koja u zadnjem tjednu bilježi značajan pad. No koliko će trajati taj pad, u ovom se trenutku ne može znati. Dakle, s obzirom na veliku izloženost vanjskim utjecajima, Hrvatska je mogla neko vrijeme odolijevati povećanju maloprodajnih cijena plina, ali ne u nedogled”, pojašnjava.
“Trenutne cijene električne energije i do pet puta više nego u istom razdoblju lani”
Dotaknuo se pitanja električne energije.
“Što se tiče električne energije, prosječne dnevne cijene bazne energije u prosincu na burzama električne energije iznosile su oko 250 EUR/MWh, u vršnim satima išle su i preko 400 EUR/MWh, dok su u istom lanjskom razdoblju prosječne dnevne cijene električne energije bile 58.18 EUR/MWh. Sve navedeno ukazuje na činjenicu kako su trenutne cijene električne energije 3-4, pa i 5 puta više nego u istom razdoblju lani.
Ako se pogleda malo dugoročnije na cijene električne energije za 2023. godinu, koja je trenutno na razini od oko 125 EUR/MWh, a za 2024. godinu na razini od 92 EUR/MWh, možemo očekivati laganu stabilizaciju cijena. Naravno, sve ovo ovisi o velikom broju čimbenika koji utječu na veleprodajnu cijenu te se s njihovom stabilizacijom direktno može očekivati i stabilizacija cijena električne energije”, zaključio je vodeći istraživač Instituta Goran Čogelja.
Gs Press / index.hr
