Svanuo je prvi dan zime koji obilježavamo 21. prosinca na sjevernoj hemisferi. To je zimski solsticij – najdužu noć u godini koja od davnina intrigira ljude diljem svijeta. Dok astronomi precizno bilježe trenutak kada Zemljina os doseže najveći nagib u odnosu na Sunce, drevne kulture su ovaj dan povezivale s misterioznim silama i duhovnim značenjem.
Zimski solsticij nije samo datum u kalendaru, već precizno određen astronomski trenutak. Ove godine događa se točno u 22:27 sati po srednjoeuropskom vremenu, kada Sunce doseže najnižu točku na nebu sjeverne hemisfere. To rezultira najkraćim danom i najdužom noći u godini, čime stvara savršenu pozornicu za drevne mitove i legende.
Prema bogatoj nordijskoj mitologiji, tijekom najduže noći u godini odvija se tajanstveni i zastrašujući fenomen poznat kao Divlji lov. Ovaj mistični događaj predvodi sam Odin, vrhovni bog nordijskog panteona, dok jaše na svom osmonogom konju Sleipniru.
Vjerovalo se da ga prati horda duhova, valkirija i drugih mitskih bića koja u divljem galopu jure noćnim nebom. Ova jezovita povorka, prema legendi, lovi izgubljene duše i donosi nesreću onima koji se usude promatrati je.
Zbog toga su smrtnici tradicionalno ostajali budni tijekom cijele noći zimskog solsticija, tako što bi se sakrili u svojim domovima i održavali vatre kako bi odvratili ove nadnaravne sile. Mnogi su vjerovali da susret s Divljim lovom može rezultirati otmicom duše ili čak smrću, što je dodatno pojačavalo strah i poštovanje prema ovom mističnom događaju.
U Lici se za prvi dan zime i zimski solsticij oduvjek govorilo kako je od tada „dan duži za onoliko vremena kol’ko pivcu treba da skoči s plota“!
GS press /ms
