Postignuća Vlade od prosinca 2022. godine

Vanjska politika i strateško pozicioniranje

• • Ostvarili smo dva temeljna strateška cilja: Ulazak u Schengen i Europodručje.

• Postali smo punopravni partner u programu Global Entry.

• • Pristupili smo Europskom stabilizacijskom mehanizmu.

• Preuzeli smo predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust.

• Nastavili smo daljnji proces pristupanja OECD-u.
• Održali smo Treću ministarsku konferenciju Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju.

Europska sredstva 

• • Ostvarili smo više od 10,7 milijardi  eura neto dobiti u posljednjih 10 godina članstva.
  • Iz Plana oporavka dosad smo povukli dvije milijarde i 200  milijuna eura, odnosno preko 40% alokacije od ukupno 5 i pol milijardi eura.
  • Iskoristit ćemo i 3,6 milijardi eura zajmova koji su Hrvatskoj na raspolaganju za naredno desetljeće
  • Iskoristili smo obje alokacije Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres u iznosu od 1,003 milijardi eura.
  • Osigurali 680 milijuna eura za 22 hrvatska grada u okviru ITU mehanizma.
  • Financiranje kohezijske politike sada je u prosjeku doseglo više od 2% BDP-a na godišnjoj razini
  • Održali smo i 14. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem

• Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ugovorili smo preko 2,65 milijardi eura i proveli preko 34 tisuće projekata.

• Provodimo i Razvojni sporazum za sjever  Hrvatske vrijedan više od 2 milijarde eura

Gospodarstvo

• Početkom godine usvojili novi paket mjera vrijedan 1,7 milijardi eura u borbi protiv energetske krize.
• Ukupno smo svim paketima mjera u iznosu od 6,8 milijardi eura zaštitili sve.
• Osigurali smo nepromijenjene cijene plina, struje i naftnih derivata, spriječili smo poskupljenja usluga i prijevoza, pomogli smo najugroženijima – osobama u riziku od siromaštva, umirovljenicima, nezaposlenima i drugima. 
• Spriječen je porast cijena energenata za škole, vrtiće, bolnice, za općine, gradove i županije, javne ustanove, domove za starije, komunalna poduzeća, institucije i druge ustanove.
• Usvojili smo i rebalans proračuna kojim smo povećali ukupne prihode za milijardu i 700 milijuna eura u odnosu na plan iz studenog prošle godine.
• Usvojili smo i nacionalni program reformi te po prvi puta kao članica europodručja, Program stabilnosti za razdoblje 2023. – 2026. kojim definiramo strateške ciljeve ekonomske politike do 2026.

Rast BDP-a

• • Prvi kvartal ove godine završili smo s rastom od 2,8% u odnosu na isti kvartal prošle godine.

• To je već deveti kvartal zaredom u kojem ostvarujemo pozitivan rast BDP-a!

• U odnosu na zadnji kvartal 2019. [prije pandemije], BDP je realno gotovo 12% veći.

• To znači da je Hrvatska najbrža među državama EU po brzini oporavka gospodarstva!

• Na realan rast BDP-a u prvom kvartalu 2023. najveći utjecaj imali su:
  • rast roba izvoza i usluga od 4,8% i 
  • nastavak rasta investicija u fiksni kapital [za 3.9%], na što utjecaja ima i sve intenzivnija provedba investicija iz NPOO-a. 
• U prva 3 mjeseca 2023. izvoz je rastao za 14% u odnosu na isto razdoblje lani.
• Udio javnog duga u BDP-u smo ubrzano smanjivali i spustili na 68,4% u 2022. godini. To je za 12 postotnih bodova manje nego 2016. i među najbržim je smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u Europskoj uniji. u 2022. godini. 

Inflacija

• Već šesti mjesec za redom usporava.
• Prema prvim procjenama DZS-a, u svibnju ove godine inflacija je iznosila 7,9% [u odnosu na svibanj prošle godine].
• To je najniža godišnja stopa inflacije još od ožujka prošle godine, kada je iznosila 7,3%.
• Države središnje i istočne Europe koje su izvan europodručja, već dugo imaju veću stopu inflacije od Hrvatske, a to su Mađarska, Poljska, Češka, Bugarska, Rumunjska.
• Očekujemo realni rast BDP-a od 2,2 posto, koji će pratiti rast od 2,6 posto u 2024., potom 2,5 posto u 2025. te 2,2 posto u 2026. godini.
• Tri najveće agencije za dodjelu kreditnog rejtinga potvrdile su nam povijesno najviši investicijski kreditni rejting.

Državne i euro obveznice

• • Izdali smo državnih obveznica u iznosu od milijardu i 850 milijuna eura za više od 44 tisuće građana i institucionalnih investitora.

• Izdali smo i  prvu euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,5 milijardi eura s dospijećem 2035. godine.

Turizam

• U cijeloj prošloj godini ostvarili smo 13 milijardi  i  114 milijuna eura prihoda od stranih turista što predstavlja rast od 44 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.
• Drugim riječima, prihodovano je 3  milijarde  i  979  milijuna eura više.

[Ako se pridodaju i procijenjeni prihodi od domaćih turista ukupni prihodi od turizma u 2022. godini bi bili oko 15 milijardi eura].

• U prvom kvartalu ove godine broj noćenja turista je 18,4% veći nego u istom razdoblju prošle godine, a broj dolazaka turista veći je za gotovo 30%.

Energetika

• Subvencije za cijene struje, plina i naftnih derivata.
• Nastavak ulaganja u projekte za energetsku tranziciju.
• Potpisali smo i ugovor o isporuci dodatnog modula za uplinjavanje vrijednog 22,9 milijuna eura, koji će omogućiti udvostručenje kapaciteta LNG terminala u Omišlju s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina. 
• Dokapitalizirali smo HEP-a u iznosu od 400 milijuna eura.

Infrastrukturni projekti

• Realizirali smo brojne infrastrukturne projekte.
• Stonska obilaznica, most Cetina, Regionalni distribucijski centar za voće i povrće Nemetin, Gospodarski centar u Osijek, Rijeka Gateway…
• Ulažemo u vodno-komunalnu i cestovnu infrastrukturu, gospodarenje otpadom, obnovljive izvore energije i digitalizaciju.
• Gradimo bolnice, domove zdravlja, centre za socijalnu skrb, poduzetničke inkubatore, centre kompetencija i veteranske centre.
• Ulažemo i u ruralni razvoj, sustave navodnjavanja, regionalne distribucijske centre za voće i povrće, ribarske luke, sportske dvorane i kulturne ustanove.

Broj osiguranika, broj osiguranika i plaće

• Bilježimo rekordnu nisku stopu nezaposlenosti, manje od 100 tisuća što je povijesno niska razina.

[Na dan 13. lipnja taj je broj pao na 95.386, što je smanjenje od čak 131 tisuće ili 58% u odnosu na listopad 2016.].

• • Stopa nezaposlenosti je u travnju ove godine iznosila 6,1%.
  • Broj osiguranika povećan je za 198 tisuća u našem mandatu: s milijun i 466 tisuća na milijun 664 tisuće krajem svibnja ove godine.
  • Prosječna neto plaća u ožujku je iznosila 1,130 eura što je nominalni porast od čak 50,9% u odnosu na početak mandata.

• Realna neto plaća u tom razdoblju povećana za oko 12%.

• Medijalna neto plaća u ožujku je iznosila 946 eura što je povećanje od skoro 43% u odnosu na početak mandata.
• Minimalna plaća iznosi 700 eura što je povećanje od 70% u odnosu na početak mandata.
• Udio minimalne neto plaće u prosječnoj plaći pravnih osoba prešao 50%. 
• Od 1.1.2023. podigli smo minimalnu plaću na 700 eura bruto odnosno 560 eura neto.
• Povećavamo plaće za državne i javne službenike. 
• O početka mandata do travnja povećana je za 33%., a danas smo usvojili i Memorandum kojim će 219 tisuća zaposlenika u državnoj i javnim službama dobit će od 60 do 100 eura neto privremenog dodatka na plaću ovisno o koeficijentu složenosti poslova.

Mirovine

• Prosječna mirovina u travnju iznosila je 465,03 eura što je povećanje od 40% u odnosu na početak mandata.
• Najniže mirovine iznosile su 285,85 eura što je povećanje od skoro 50% u odnosu na početak mandata.
• Od 1. siječnja 2023. dodatno smo podigli životni standard naših umirovljenika povećanjem najnižih mirovina za 3%, a obiteljskih mirovina za 10%.
• Usto, omogućili smo korištenje osobne mirovine uz dio obiteljske koju koristi više od 26 tisuće umirovljenika.
• U ovoj godini smo za 610 tisuća korisnika mirovine s mirovinom do 610 eura isplatili 55,7 milijuna eura jednokratnih novčanih primanja.

Porezna rasterećenja

• Usvojili smo novi paket poreznih izmjena.
• Podsjetit ću da smo u našem mandatu građane i gospodarstvo već rasteretili s oko 1,3 milijarde eura. 
• To opterećenje smanjujemo u tri smjera:
  • povećanjem osnovnog osobnog odbitka, povećanjem plaća građanima s najnižim primanjima i spajanjem prireza i poreza na dohodak.

Demografska revitalizacija

• Početkom godine krenula je s provedbom mjera besplatnih obroka za 311 tisuća  osnovnoškolaca za što ćemo izdvojiti oko 72,2 milijuna eura godišnje.
• U sklopu Plana oporavka i otpornosti dodatno smo osigurali 215 milijuna eura za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova. 
• Do 2026. planiramo povećati njihov kapacitet  za 22.500 upisnih mjesta.
• Objavljen je drugi Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova u vrijednosti od 51 milijun eura
• Tijekom lipnja ove godine očekuje se i objava Poziva za dodjelom bespovratnih sredstava za izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole. 
• Vrijednost 1. faze poziva iznosi 302 milijuna eura.

Ukrajina

• • Nastavili smo sa sveobuhvatnom podrškom Ukrajini u vojnom, tehničkom, diplomatskom, gospodarskom i financijskom smislu koja je premašila iznos od 225 milijuna eura.

• U Zagrebu je održan Prvi parlamentarni summit Krimske platforme.

• Usvojili smo odluku o osnivanju međuresorne radne skupine za pripremu i organizaciju Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini.
• Pristupili smo registru šteta koji će za poslužiti za kompenzaciju ratnih šteta Ukrajini.

Gs Press