OBAVIJEST O PRIVREMENOM OBUSTAVLJANJU FINANCIRANJA PRIKUPLJANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA KOJI SADRŽI AZBEST
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je ranijih godina financijski pomagao sustav gospodarenja građevinskim otpadom koji sadrži azbest, plaćajući ovlaštenim sakupljačima troškove nastale preuzimanjem tog otpada od građana. Međutim, kompletan sustav gospodarenja građevinskim otpadom potrebno je cjelovito i sustavno riješiti, a to će biti moguće tek kad se za to stvore određene pravne pretpostavke. Naime, radi daljnjeg nastavka financiranja potrebno je, temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom, donijeti Uredbu temeljem koje će Fond uprihoditi naknadu za odlaganje građevinskog otpada. Iz tih namjenskih prihoda osigurala bi se sredstva za financiranje sustava gospodarenja građevinskim otpadom koji sadrži azbest te sufinanciranje izgradnja reciklažnih dvorišta za građevni otpad.
Međutim, ovo nikako ne znači da su građani onemogućeni i dalje propisno zbrinjavati azbestni otpada putem svojih komunalnih društava jer na 17 odlagališta u RH postoje kazete za zbrinjavanje istog, među kojima je odlagalište Rakitovac u Gospiću. Nadalje, prema odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom građani mogu u reciklažno dvorište odnijeti svakih šest mjeseci do 200 kg tog otpada. Također jedinice lokalne samouprave su prema odredbama istog Pravilnika dužne u cijelosti osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem (najčešće je to komunalno društvo) nadoknaditi troškove gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest koji je nastao u kućanstvu korisnika usluga.
http://www.fzoeu.hr/hr/gospodarenje_otpadom/posebne_kategorije_otpada/otpad_koji_sadrzi_azbest/
Kazeta za odlaganje azbestnog otpada na odlagalištu Ivančino brdo.
Kazeta za odlaganje azbestnog otpada na Rakitovac:
Tihi ubojica: Azbest u pet godina usmrtio gotovo 500 ljudi
Iako je upotreba azbesta, najopasnijeg minerala koji se u 20. stoljeću koristio u proizvodnji čak pet tisuća proizvoda, u Hrvatskoj zabranjena od 2006. godine, azbestni krovovi i fasade još uvijek se nalaze na brojnim privatnim kućama i zgradama, pa i javnim ustanovama poput škola i bolnica. Od bolesti koje nastaju uslijed dugotrajne izloženosti azbestu – neizlječivog raka pleure odnosno porebrice i azbestoze – u Hrvatskoj je od 2010. do 2015. umrla 441 osoba, prema evidenciji kojom raspolaže Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
Prema navodu Agencije za zaštitu okoliša, smrtonosna azbestna vlakna najviše se oslobađaju iz materijala ‘prilikom obnavljanja, rušenja, prijevoza, održavanja i gradnje, kao i nepropisnog pohranjivanja otpada koji sadrži azbest’.
Kazeta za odlaganje azbestnog otpada na Rakitovac-Gospić
U Hrvatskoj postoji cijeli sustav sa strogim pravilima za prikupljanje građevinskog otpada koji sadržava azbest, pa bi tako ovlašteni radnici koji se bave time trebali nositi specijalna zaštitna odijela s maskama i pažljivo rukovati tim materijalom. U praksi se to iznimno rijetko poštuje.
Azbest po definiciji nije otrovan, ali je kancerogen. Uff, sad nam je lakše!
Gs Press
