Poslodavci u određenim okolnostima mogu prakticirati prekovremeni rad, ali moraju se strogo pridržavati zakonskih propisa jer oni reguliraju uvjete pod kojima se obavlja produljeni rad.
Prekovremeni rad je onaj koji zaposlenik obavlja iznad redovnog radnog vremena utvrđenog kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu. Pri tome treba naglasiti da puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno.
Kada poslodavac može zahtijevati prekovremeni rad?
Prema Zakonu o radu, poslodavac ima pravo zahtijevati prekovremeni rad u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.
Primjerice, ako tvrtka ima ugovoreni posao s rokom isporuke, a prijeti opasnost od štete zbog kašnjenja, poslodavac može zahtijevati produljeni rad da bi se posao dovršio na vrijeme.
Prekovremeni rad ne može se smatrati opravdanim u slučajevima kada se poslovne aktivnosti mogu pravovremeno planirati, odnosno gdje ne postoji hitna potreba za njihovom realizacijom.
Primjerice, manjak radnika zbog korištenja godišnjih odmora nije razlog za uvođenje prekovremenog rada. Poslodavac u takvim slučajevima treba isplanirati radni proces i po potrebi riješiti manjak preraspodjelom radnog vremena ili zapošljavanjem dodatnih radnika na određeno vrijeme.
Koliko najduže smijete raditi prekovremeno?
Maksimalno trajanje prekovremenog rada propisano je Zakonom o radu. Zakon određuje tjedno i godišnje ograničenje prekovremenog rada, iznad kojeg radnik ne smije raditi prekovremeno, niti mu se smije naložiti prekovremeni rad.
Radnik smije raditi iznad redovnog radnog vremena najviše do deset sati tjedno. Dakle, ako je redovno radno vrijeme 40 sati, ukupno smije raditi maksimalno 50 sati tjedno.
Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je drugačije ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.
Treba razlikovati prekovremeni rad i preraspodjelu radnog vremena. Prilikom preraspodjele radnog vremena poslodavac zbog potreba posla mijenja raspored radnog vremena unutar zakonskih ograničenja, pri čemu se poštuje ugovoreno radno vrijeme. Primjerice, pri preraspodjeli radnik unutar radnog tjedna može nekoliko dana raditi duže, a nekoliko dana kraće.
Trebate li dati suglasnost za prekovremeni rad?
Ako postoje opravdane okolnosti (viša sila, izvanredno povećanje opsega posla i sl.), dužni ste raditi duže od punog radnog vremena uz pisano obrazložen zahtjev poslodavca.
U slučaju da poslodavac nije u mogućnosti uručiti pisani zahtjev prije početka prekovremenog rada, dužan je usmeni zahtjev pismeno potvrditi u roku od sedam dana od kada je naložen prekovremeni rad.
Kada je prekovremeni rad zabranjen?
Zakon o radu propisuje ograničenja ili zabranu prekovremenog rada za određene kategorije radnika.
Tako je za maloljetnike potpuno zabranjen prekovremeni rad. To znači da, iako bi maloljetnik želio raditi prekovremeno, to mu se ne smije dopustiti.
Trudnicama, roditeljima s djecom do osam godina života te radnicima koji rade u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca može se naložiti prekovremeni rad samo uz njihovu prethodnu suglasnost. Iznimka su slučajevi više sile, kada su i ti radnici dužni raditi prekovremeno na zahtjev poslodavca.
Imate li pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad?
Za prekovremeni rad imate pravo na povećanu plaću, ali odredbama Zakona o radu nije određen konkretan iznos povećanja plaće. U praksi se to pitanje regulira kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.
Primjerice, kolektivnim ugovorom može se definirati povećanje plaće za prekovremeni rad u određenom postotku. Pri tome treba naglasiti da u slučaju prekovremenog rada nedjeljom i praznikom vrijedi zakonska odredba o minimalnom povećanju od 50 posto. To znači da se u tom slučaju zbraja redovno povećanje i povećanje za prekovremeni rad.
Isplatu povećane plaće za prekovremeni rad moguće je zamijeniti za slobodne dane ako je to predviđeno internim aktima poslodavca ili ugovorom o radu.
Prekršajne sankcije za poslodavca
U slučaju kršenja prava iz radnog odnosa po pitanju prekovremenog rada poslodavca možete prijaviti državnoj inspekciji.
Prijeti mu novčana kazna od 8090 do 13.270 eura ako se utvrdi da nije pravilno vodio evidenciju, ako je radnik prekovremeno radio duže od zakonski dopuštenog maksimalnog trajanja ili ako je naložio prekovremeni rad osobama kojima je zakonom zabranjen prekovremeni rad.
Za navedene prekršaje novčana kazna od 920 do 1320 eura prijeti i odgovornoj osobi koja je počinila propust.
Gs Press / tportal.hr
