Revolucija u borbi protiv raka, testira se prvo cjepivo

0
440
Učitelj glazbe Steve Young (52) prvi je u Velikoj Britaniji primio eksperimentalno cjepivo

– Priznajem, jako sam uzbuđen. Ovo je moja najbolja prilika da zaustavim rak na njegovom putu, rekao je za Guardian Steve Young, jedan od britanskih pacijenata uključenih u treću fazu kliničkog pokusa za prvo personalizirano mRNA cjepiva protiv raka.

Riječ je o cjepivu mRNA-4157 (V940) protiv melanoma, najzloćudnijeg raka kože od koga godišnje u svijetu oboli oko 132.000 ljudi. Učitelj glazbe Steve Young (52), kojem je u kolovozu 2023. godine dijagnosticiran melanom, bio je podvrgnut kirurškom zahvatu tijekom koga mu je uklonjena tumorska izraslina na tjemenu. Sada je dobio prvu injekciju cjepiva protiv melanoma osmišljenog kako bi pomoglo njegovom imunološkom sustavu da prepozna i uništi sve preostale stanice raka.

Cjepivo protiv melanoma zasniva se na istoj tehnologiji kao i trenutna mRNA cjepiva protiv covida. Podsjetimo, terapije koje se temelje na mRNA (messenger RNA, odnosno glasnička ribonukleinska kiselina) djeluju tako da uče stanice kako napraviti protein koji pokreće imunološki odgovor tijela protiv neke bolesti.

Primjerice, cijepljenje mRNA cjepivom protiv covida zasniva se na principu da se glasnička ribonukleinska kiselina za protein šiljka (S) koronavirusa upakira u lipidne nanočestice koje zatim osiguraju ubacivanje virusnog gena u stanicu. Pioniri primjene mRNA tehnologije u razvoju cjepiva su američko-mađarska znanstvenica Katalin Karikó i američki znanstvenik Drew Weissman koji su prošle godine dobili Nobelovu nagradu za medicinu.

Personalizirano cjepivo, odnosno terapiju protiv melanoma razvili su kompanije Moderna, Merck Sharp i Dohme (MSD). Američka kompanija Moderna još je prije šest-sedam godina počela s primjenom mRNA tehnologije u borbi protiv tumora. No, kada je počela pandemija koronavirusa, Moderna je mRNA tehnologiju uspješno iskoristila za razvoj cjepiva protiv covida-19. Moderna izrađuje svoje cjepivo protiv melanoma na složen način jer je injekcija jedinstvena za svakog pacijenta.

Počinje se s biopsijom tumora pacijenta. Zatim se sekvencira uzorak tumora i identificiraju proteini koje proizvode stanice raka, poznati kao neoantigeni. Moderna odabire do 34 neoantigena za koje vjeruje da bi izazvali najjači imunološki odgovor pacijenta i ugrađuje njihov genetski kod u cjepivo. Nakon što se ubrizga u pacijenta, cjepivo daje upute pacijentovim stanicama da stvaraju neoantigene što pokreće imunološki odgovor koji može bolje ciljati i uništiti stanice raka.

Kako bi se pojačao učinak personaliziranog cjepiva protiv melanoma, pacijenti istodobno dobivaju i imunološki lijek Keytrudu, koja djeluje tako da otpušta “kočnice” imunološkog sustava tijela u borbi protiv tumora. Rezultati druge faze kliničkih ispitivanja, objavljeni prije nekoliko mjeseci u medicinskom časopisu Lancet, vrlo su ohrabrujući: kombinacija cjepiva protiv melanoma i imunoterapije Keytruda smanjila je rizik od ponovne pojave melanoma ili smrti za 49 posto u usporedbi kad se samo uzima Keytruda. Pacijenti su primali jedan miligram mRNA cjepiva svaka tri tjedna (maksimalno devet doza), i 200 mg Keytrude svaka tri tjedna (maksimalno 18 doza) oko godinu dana.

– Ovo je jedna od najuzbudljivijih stvari koje smo vidjeli u stvarno dugo vremena. To je apsolutno prilagođeno svakom pojedinom pacijentu: ovo ne biste mogli dati sljedećem pacijentu u redu jer ne biste očekivali da će djelovati. Uistinu je personalizirano – rekla je za BBC dr. Heather Shaw s University College London Hospitals (UCLH), koja je koordinatorica treće faze kliničkog pokusa cjepiva protiv melanoma za Veliku Britaniju.

Predviđa se da će u Velikoj Britaniji u taj klinički pokus biti uključeno 60-70 pacijenata u osam centara, uključujući London, Manchester, Edinburgh i Leeds. U treću fazu kliničkog pokusa cjepiva protiv melanoma u svijetu će ukupno biti uključeno oko 1000 pacijenata.

Gs Press / jutarnji.hr