Učenici osnovnih i srednjih škola u štrajku su devet, a njihovi profesori, nastavnici i učitelji mjesec dana. Ministrica obrazovanja poručila je: u igri moći ne želi više sudjelovati iako je bila prva koja je podržavala borbu nastavnika za veće koeficijente i još im je prošle godine mogla povećati plaće. Večernji list donosti ključna pitanja i odgovore o štrajku.
1. Je li učenicima štrajkom narušeno ustavno pravo na obrazovanje?
Jest. Ustavno pravo na redovno obrazovanje ispred je prava na štrajk. U mnogim zemljama štrajk nastavnika je zabranjen bez obzira na zakonima propisano pravo na štrajk – nastavnici mogu štrajkati i boriti se za svoja prava izvan svoga radnog vremena. Pravo djece na redovno obrazovanje nije sažeto samo u lokalnom zakonu ili našem Ustavu, nego je zajamčeno i Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Zabranjeno je, primjerice, štrajkati nastavnicima u Njemačkoj, Finskoj. Nastavkom štrajka učenici će nadoknađivati nastavu, a još uvijek nije jasno određeno kako.
2. Koja je u ovoj situaciji odgovornost ministrice Divjak? Što je točno njezin posao?
Ministrica je dužna ravnateljima dati upute da organiziraju odgojno-obrazovni rad u skladu s mogućnostima. To mora učiniti da bi se mogla ispravno voditi evidencija u centralnom obračunu plaća koja će biti jedino mjerilo za izračun ukupne plaće učitelja za studeni. U situaciji da se štrajk nastavi, ona je dužna školama, odnosno ravnateljima, dati jasnu uputu što da rade vodeći računa da u školama postoje nastavnici koji ipak ne štrajkaju, nego održavaju nastavu. Dužna je također vrlo jasno odrediti kojim modelima će škole nadoknaditi izgubljene sate nastave nakon što štrajk prestane, kako bi se sve institucije mogle pripremiti za eventualno prolongiranje državne mature i upisa na fakultete, kao i upisa u srednje škole. Uz modele koje mora dati školama, ministrica mora ravnateljima dati jasne upute o financiranju svih nadoknada. Primjerice, ako produlji školsku godinu, onda je riječ o normalnoj isplati satnice; odluči li se za nadoknade subotama, profesorima se isplaćuje prekovremeni rad.
3. koliko štrajk može trajati i što ga može zaustaviti?
Budući da nema zakonskog okvira, štrajk bi, barem po trenutnom raspoloženju obiju strana koje pregovaraju, mogao potrajati do početka praznika, pa i nastaviti se u drugom polugodištu. Zaustaviti ga, očigledno, može samo kompromis i dogovor dviju strana. No u dosadašnjem tijeku štrajka jasno je da dogovora nema. Sindikati ne odustaju od povećanja koeficijenata za 6,11 posto, a Vlada ne odustaje od svoje ponude koja uključuje i povećanje koeficijenata, ali ne odmah u traženom iznosu. Uz sve to, nastavnicima je povećana i osnovica, no to oni nisu tražili.
Gs Press / c.p.L.O./Večernji
