Više od 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanica bit će otpremljeno u strojeve za rezanje i taljenje. Zbog očivanja okolišta materijal koji se dobije iskoristit će ze u građevini.

Nakon što svi građani polože svoje kune i lipe u banke, one će imati u fizičkom obliku novaca da poploče njime 50 kilometara autoputa ili označe si put od dna do vrha Mont Everesta. Naravno da to neće napraviti, ali radi se o silnoj fizičkoj masi novca koji će se upotrijebiti u izolacijske svrhe. Kako se ne bi dodatno zagađivao okoliš spaljivanjem novčanica koje sadrže boje, one se više ne spaljuju nego usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra. Takve uništene i usitnjenje koriste se kao izolacija u javnim građevinskim radovima. Nakon 28 godina, koliko nam je kuna služila u Hrvatskoj, bit će zabetonirana u našu povijest i to doslovce. Iza eura ostat će nam i 5200 tona kovanica koje će se prodati kao sirovina, rastaliti i koristiti za druge potrebe. Toliko recimo teže 124 zagrebačka tramvaja.

– Kad se zamijeni euro, u opticaju će biti ista količina novca kao dok je cirkulirala kuna. Primjerice, broj novčanica od 100 kuna zamijenit će proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 eura, objašnjava izvršni direktor sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček za Hinu. Kuna se pokazala kao prilično sigurna novčanica koju se nerado krivotvorili. Iz HNB-a potvrđuju tu tezu. Pojašnjavaju kako su se najviše krivotvorili apoeni od 200 kuna, oko stotinu godišnje. Primjerice, 2019. krivotvoreno je ukupno 506 komada novčanica, 2020. godine 157 komada, a 2021. godine 198 komada novčanica kuna. Usporedbe radi 2019. krivotvoreno je 4280 komada novčanica eura, 2020. godine 237, a 2021.godine 228 komada novčanica. Krivotvoreni novac je direktna šteta onoga tko je primio takvu novčanicu. Povlačenje viškova kune počelo je u rujnu. Tada se obično nakon svake turističke sezone povlače viškovi kuna u trezore. Povlačenje je ove godine povećano. Kuna će se povlačiti postepeno i novčanice se mogu mijenjati neograničeno dugo, a kovanice tri godine. U HNB-u su pojasnili kako znaju koliko će novaca u kojoj godini otisnuti i iskovati. Naime, gotovinski ciklus novca u HNB kreće od planiranja potreba za novčanicama i kovanicama za sljedeću godinu. Ovisi o brojnim čimbenicima kao što su inflacija, predviđene stope rasta i sl.

Potom HNB naručuje novac u tiskarama i mjestima gdje se kune i lipe kuju. Iz trezora HNB otprema se kamionima u pratnji specijalaca u osam gotovinskih centara u Hrvatskoj. Banke se iz tih centara opskrbljuju se gotovim novcem, dnevno planirajući svoje potrebe ovisno o najavama klijenata i o potrebi bankomatske mreže. Proteklih 11 godina količina novca u opticaju se udvostručila i u novije vrijeme dosegla je razinu između 41 i 42 milijarde kune. Mavriček kaže da su na to utjecali povećanje standarda i kumulirana inflacija. Posljednjih mjeseci kod poslovnih subjekata i građana u opticaju je oko 30 milijardi kuna. Sve će one u izolaciju.

Gs Press / 24sata.hr