Zadnjih godina sve više ljudi u Ličko-senjskoj županiji odlučuju se za uzgoj ovaca. Prema podacima predsjednika Udruge uzgajivača ovaca Like dr. vet. med. Tomislava Rukavine na ovim prostorima trenutno se uzgaja oko 60 000 ovaca. Ovaj broj neprestano raste od kada je Europska komisija zaštitila ličku janjetinu pasmine lička pramenka. Nakon dugogodišnjeg podmetanja mesa sumnjive kakvoće mnogi skupi restorani diljem Like unatrag nekoliko godina gostima nude isključivo brendiranu, vrhunsku ličku janjetinu.

Kao nus-produkt pri uzgoju ovaca vuna se gotovo niti ne spominje. Zato diljem Like nailazimo na ružne slike gdje odbačene hrpe vune  „strše“ po šumarcima. Dio toga se niti ne vidi jer „domišljati“ uzgajivači vunu bacaju u rijeke!!! Tomislav Rukavina, inače direktor Veterinarske ambulante Gospić, već godinama upozorava na ove pojave.

-Već dulje od 20 godina ovčja vuna se tretira kao balast, kao suvišan produkt. Dok mnoge države svijeta praktički žive od vune i njezine prerade, mi u Hrvatskoj i danas muku mučimo kuda s vunom. Organiziranog otkupa nema. Postoji nekoliko poduzeća koje vunu preuzimaju, ali ne plaćaju za nju niti kune. Uvjet je da imate adekvatan skladišni prostor za spremanje vune. Ta besplatna vuna uglavnom završava izvan Hrvatske. Gospodarstva koja imaju veće količine vune trebaju biti sretna da im netko vunu uopće preuzme jer u protivnom ne znaju kuda bi s njom, rekao nam je dr. Rukavina. Kao drugi problem ističe kože zaklane stoke.

-Klaonice te kože usole i suše. Opet se tu kao problem javlja skladišni prostor. Kože je ipak lakše prodati, nego li vunu, kaže Rukavina.

Stari Ličani su imali manje problema s kožama zaklane stoke jer je kožu nekada bilo lako prodati, a i cijene su bile bolje. Uobičavalo se prilikom klanja stoke mesaru za plaću davati kože. Danas to nitko ne čini. Oderane kože obično završavaju na smetlištima ili ih zakopavaju. U ruralnim dijelovima Like još se ponegdje zadržala starinska obrada vune. Nosi se na rijeke i potoke na pranje, zatim sušenje, češljane… Slijedila je preslica i predenje, pravljenje vunene niti. Ovaj drevni način obrade vune danas znaju i rade tek rijetke žene. Ne toliko zbog potrebe, koliko zbog nastojanja da se ne ugasi ova drevna tradicija.

M.S.

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.